Raspad Vučićevog medijskog sustava. Ostavke na RTS-u i RTV-u, Mitrović najavljuje tisuću otkaza

Prvi postizborni tjedan u Srbiji prate brojne napetosti, a jedno od ključnih pitanja je i budući odnos medija na kojima je nositelj poražene izborne liste i donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić gradio svoju dugogodišnju vladavinu.

Studentski pokret zatražio je ovaj tjedan bržu tranziciju vlasti i ostavke čelnika u policiji, obavještajnim službama, pravosuđu, prorežimskim medijima te hitan popis zatečenog stanja i spriječavanje uništavanja dokumentacije u javnim institucijama i poduzećima, što Vučić naziva “revolucionarnim terorom”.

Prve promjene postale su očite na javnim servisima – uslijedio je val ostavki i smjena u upravi i uredništvu Radio-televizije Vojvodine (RTV) i Radio-televizije Srbije (RTS), uz isprike gledateljima “za sve izostavljeno u prethodnom razdoblju”.

“Ovo su prvi koraci k, nadamo se, ozdravljenju RTS-a… Predstoji nam rad na programskim sadržajima, a sve u javnom interesu. Želimo vratiti vaše povjerenje”, poručio je novi urednički kolegij informative RTS-a u priopćenju pročitanom u udarnom večernjem dnevniku u četvrtak.

Prethodno su ostavke podnijeli glavni urednik i dio uredništva u RTV-u, uslijedila je i ostavka direktorice RTS-a, te smjene urednice informativnog programa i unutar pojedinih redakcija na čiji su rad i političku pristarnost prema Vučiću i SNS-u godinama ukazivali civilno društvo, oporba i studentski pokret.

Tijekom skoro dvogodišnjih prosvjeda studentski pokret skoro da nije bio objektivno vidljiv u programima RTS-a, RTV-a, ali i brojnih provladnih kabelskih i televizija s nacionalnim opsegom.

U petak je ostavku podnio i direktor RTV-a Goran Karadžić, a Željko Mitrović, vlasnik komercijalne TV Pink, koja ima medijsku mrežu i u regiji, najavio je otkaze za oko tisuću djelatnika.

Nije sigurno raspada li se Vučićeva mreža

Upravo su mediji bili jedna od okosnica Vučićeve vladavine, a nakon pobjede Studentske liste pred redakcijama Informera i Pinka okupile su se skupine nezadovoljnika. Program TV Informer, propagandistički naklonjene Vučiću i SNS-u, nakratko je prekinut upadom mase u studio.

Studentska lista promtno je osudila upade i pozvala na suzdržavanje od revanšizma, istodobno tražeći odgovornost za javnu riječ, višegodišnje kršenje profesionalnih kodeksa, uključujući i kaznenu odgovornost za raspirivanje mržnje prema političkim neistomišljenicima i oponentima.

Teoretičarka medija i profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Ana Martinoli u autorskom tekstu za tjednik Radar otvorila je pitanje što će se dogaditi s političarem čija je moć počivala na medijskoj dominaciji kada mu televizije prestanu poticati središnje mjesto u javnom životu.

“Bilo bi preuranjeno zaključiti da se Vučićeva medijska mreža već raspada. Jedna isprika ne mijenja sustav, a izborni poraz ne briše vlasničke, financijske i političke veze koje su duže od desetljeća određivale programe velikog broja medija”, konstatira Martinoli.

Pitanje je i hoće li sad vlasnici i urednici tih medija “ostati odani čovjeku koji više nema izvjesnost institucionalne moći” ili će se pokušati prilagoditi novim okolnostima, nudeći se kao profesionalno neovisni ili će nastaviti funkcionirati kao medijska mreža sada najvećeg oporbenog bloka.

Vučiću zasad najodanije medijsko uporište ostaju TV Informer i istoimeni tabloid koji ga, poslije otvorene i navijačke podrške u kampanji, i dalje nazivaju “predsjednikom”, ali i “liderom oporbe”.

Konstatirajući da su Vučiću i poslije poraza mediji itekako potrebni da “ostane prisutan, zadrži pristaše, ponudi svoju verziju događaja i sačuva prostor za politički povratak”, Martinoli kaže kako mu za to “nije neophodno da kontrolira sve televizije” i da je “dovoljno da u dijelu medijskog prostora njegovo tumačenje i dalje bude jedino koje se ozbiljno računa”.

Ana Martinoli sugerira kako je sada važnije koliko medija će i dalje prihvatati Vučićevu procjenu “što zaslužuje pažnju građana, a što bi trebalo biti u funkciji javnog interesa” i da će odnos nove vlasti prema tom nasljeđu, kao i reagiranja unutar redakcija, “reći mnogo toga o Srbiji poslije izbora”.