Dan prije samita premijer Andrej Plenković u srijedu popodne će razgovarati s povjerenikom za obranu Andriusom Kubiliusom i povjerenikom za energiju i stanovanje Danom Jorgensenom, a petak će se sastati s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen.


Podloga za raspravu o jačanju obrane bit će bijela knjiga o budućnosti Europske obrane, koju će Komisija objaviti uoči samita u srijedu. Objavit će i prijedlog za uspostavu novog instrumenta vrijednog 150 milijardi eura povoljnih zajmova državama članicama za investicije u obranu.




Taj iznos Komisija bi posudila na financijskim tržištima i potom će ta sredstva odobravati državama članicama kao povoljne zajmove za investicije u obrambene projekte. Komisija će predložiti da se najmanje 65 posto tih sredstava mora potrošiti na komponente proizvedene u Europi.


Također će objaviti prijedlog za odstupanje od proračunskih pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a kako bi države članice mogle više izdvajati za obranu.


Veliki zaokret napravljen je u petak u Njemačkoj, gdje je parlament izglasao uklanjanje ustavnih ograničenja zaduživanja kada je riječ o izdvajanju za obranu.


Von der Leyen je u utorak u govoru u Kopenhagenu izjavila da se Europa mora pripremiti za rat ako ga želi izbjeći. Istaknula je da do 2030. godine, EU mora izgraditi snažnu europsku obrambenu poziciju, najavljujući novu inicijativu nazvanu “Spremnost 2030.”


“Spremnost 2030. znači ponovno se naoružati i razviti sposobnosti za vjerodostojno odvraćanje. Spremnost 2030. znači imati obrambenu industrijsku bazu, a da bismo bili  ‘spremni 2030.’, moramo krenuti sada”, rekla je von der Leyen u govoru u Danskoj vojnoj akademiji u Kopenhagenu.


Čelnici će razgovarati i o inicijativi visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj hitnoj vojnoj pomoći Ukrajini u iznosu do 40 milijardi eura.


Kallas je predložila državama članicama da Ukrajini osiguraju hitnu vojnu pomoć u vrijednosti od najmanje 20 milijardi pa do 40 milijardi eura. Taj prijedlog uključuje i nabavu dva milijuna komada topničkog streljiva, zatim sustava protuzračne obrane, obuku ukrajinskih vojnika.


Države članice bi pridonosile sukladno svojoj ekonomskoj snazi u obliku financijske ili materijalne pomoći. Cilj te inicijative je ojačati poziciju Ukrajine u pregovorima koje vodi sa Sjedinjenim Državama i Rusijom o prekidu vatre.


Prema najavama iz Budimpešte, Mađarska će blokirati zaključke Europskog vijeća u kojima se traži brže pristupanje Ukrajine Europskoj uniji. Međutim, očekuje se da će taj tekst podržati ostalih 26 država kao što su to napravili na zadnjem izvanrednom samitu prije dva tjedna.


Na samitu je predviđena i prva razmjena mišljenja o sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034.


Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa predlaže da se rasprava vodi oko dva pitanja: kako osigurati potrebna sredstva da Europska unija mogla ostvariti ciljeve koje je sama postavila i kakva će biti uloga vlastitih proračunskih prihoda u sljedećem sedmogodišnjem proračunu, posebice u svjetlu činjenice otplaćivanja duga podignutog za oporavak gospodarstva od pandemije.


Čelnici će u četvrtak za vrijeme radnog ručka razgovarati s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom. O stanju u Ukrajini izvijestit će ih predsjednik Volodimir Zelenskij, koji će se uključiti video-vezom.