“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.




“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”


Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja.


U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.


Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima.


Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.


Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.


“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”


“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.