Kina pred povijesnim demografskim zaokretom

Život pod strogim kineskim ograničenjima protiv covida-19 u protekle tri godine izazvao je kod Zhang Qi dovoljno stresa i nesigurnosti da razmišlja o tome da odustane od rađanja djece. Kad je Kina naglo ukinula režim nulte stope covida prošli mjesec i dopustila slobodno širenje virusa, prevagnulo je definitivno ‘ne’, rekla je ta izvršna direktorica za internetsku trgovinu iz Šangaja.

Priče o tome kako majke s djecom ne mogu dospjeti do liječnika u medicinskim ustanovama preplavljenima ljudima zaraženim covidom bile su posljednja kap koja je prelila čašu.

“Čula sam da je upravo strašno rađati u javnoj bolnici. Stvarno ne želim razmišljati o tome da dobijem bebu”, rekla je ta 31-godišnjakinja.

Tračak ožiljaka koje je pandemija prouzročila na ionako sumornim demografskim izgledima Kine mogao bi izaći na vidjelo kada zemlja 17. siječnja objavi svoje službene podatke o stanovništvu za 2022. godinu. Neki demografi očekuju da će kinesko stanovništvo 2022. zabilježiti prvi pad od Velike gladi 1961., duboku promjenu s dalekosežnim posljedicama na globalno gospodarstvo i svjetski poredak.

Broj novorođenih za 2022. trebao bi pasti na rekordno niske razine, ispod 10 milijuna s prošlogodišnjih 10,6 milijuna beba – što je već 11,5 posto manje nego 2020. godine.

“Tim povijesnim preokretom Kina je ušla u dug i nepovratan proces pada stanovništva, prvi put u kineskoj i svjetskoj povijesti”, rekao je Wang Feng, profesor sociologije na kalifornijskom sveučilištu.

“Za manje od 80 godina broj stanovnika Kine mogao bi se smanjiti za 45 posto. Tada će to biti Kina koju svijet neće prepoznati”.

Ukupna populacija Kine povećala se za 480.000 na 1,4126 milijardu u 2021. godini. Ujedinjeni narodi predviđaju da će populacija Kine početi opadati ove godine kada Indija preuzme mjesto najmnogoljudnije zemlje na svijetu.

Stručnjaci UN-a predviđaju smanjenje kineske populacije za 109 milijuna do 2050., što je više nego trostruko u odnosu na njihovu prethodnu prognozu iz 2019. Dok devet od 10 najmnogoljudnijih zemalja u svijetu bilježi pad fertiliteta, stopa fertiliteta u Kini 2022. od 1,18 bila je najniža i znatno ispod standarda OECD-a od 2,1 za stabilno stanovništvo.

Zemlja, koja je nametnula politiku jednog djeteta od 1980. do 2015., službeno je priznala da je na rubu demografskog pada prošle godine, kada je Nacionalna zdravstvena komisija rekla da bi stanovništvo moglo početi opadati prije 2025. godine.

U listopadu je predsjednik Xi Jinping rekao da će vlada donijeti daljnju politiku za povećanje stope nataliteta u zemlji.

Brzo starenje usporava kinesko gospodarstvo

Od 2021. vlasti su uvele mjere koje uključuju porezne olakšice, duži rodiljni dopust, poboljšano zdravstveno osiguranje i stambene subvencije kako bi potaknule ljude da rađaju više djece. Utjecaj tih mjera do sada je bio slab.

Internetska pretraživanja dječjih kolica na kineskom Baiduu pala su za 17 posto 2022. i za 41 posto od 2018., dok su pretraživanja dječjih bočica pala za više od trećine od 2018. Nasuprot tome, pretraživanja domova za starije osobe porasla su osam puta prošle godine.

Obrnuto se događa u Indiji, gdje Google Trends pokazuje porast pretraživanja bočica za bebe od 15 posto u 2022. na godišnjoj razini, dok su pretraživanja dječjih krevetića porasla gotovo pet puta.

Financijski teret obrazovanja djece, neki od najstresnijih prijemnih ispita za fakultete u svijetu i upis u jaslice za samo oko 5,5 posto djece mlađe od 3 godine – daleko niže od prosjeka OECD-a – ključni su čimbenici koji utječu na stopu fertiliteta, ustvrdio je YuWa Think tank Population Research ovaj mjesec.

Ekonomski učinak društva koje stari bit će značajan.

Demograf Yi Fuxian očekuje da će udio onih u dobi od 65 godina i starijih dosegnuti 37 posto 2050. godine, sa 14 posto prošle godine i 5 posto 1980. godine. Njegova radna snaga neće se obnavljati istom stopom zbog pada rađanja.

“Brzo starenje usporava kinesko gospodarstvo, smanjuje prihode i povećava državni dug… Kina stari prije nego što se obogati”, ističe on.

Murphy, 22-godišnja studentica Pekinškog sveučilišta za komunikacije u Kini, rekla je da si ne bi mogla priuštiti dijete zbog sporoga gospodarstva. Zatvaranje je prošle godine usporilo gospodarstvo na jednu od najnižih stopa rasta u gotovo pola stoljeća.

“Pandemija je učvrstila moje mišljenje”, rekla je Murphy, koja je htjela reći samo ime. “Čak i da mogu izići na kraj sa svojim troškovima života, zašto bih željela imati djecu?”, pitala je.