Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 599 glasova za, 2 protiv i 62 suzdržana podržali izmjene definicija kaznenih djela povezanih sa seksualnim zlostavljanjem i seksualnim iskorištavanjem djece na razini EU-a .


Cilj je prilagoditi zakonodavstvo novim tehnologijama, kao što je umjetno generiran (ali naizgled realističan i uvjerljiv) krivotvoreni materijal sa sadržajima seksualnog zlostavljanja djece.




Uz to, želi se osigurati da se zlostavljanje i mamljenje djece, kako na internetu tako i u fizičkom svijetu, kazneno gone, objavio je Europski parlament.


Zastupnici su predložili veće maksimalne kazne za niz djela povezanih sa seksualnim zlostavljanjem djece. To uključuje i kazne za seksualne aktivnosti s djecom iznad dobne granice stupanja u spolni odnos, ako je izostao njihov pristanak.


Među ostalim nedjelima su, mamljenje djece kako bi ih se iskorištavalo u prostituciji, posjedovanje ili dijeljenje materijala koji sadrže seksualno zlostavljanje djece te nuđenje naknade za određena kaznena djela povezana sa seksualnim iskorištavanjem djece.


Zastupnici također žele ukinuti zastaru za kaznena djela na koja se taj zakonodavni prijedlog odnosi. Naime, prema statističkim podacima većina žrtava progovori tek mnogo vremena nakon što je zločin počinjen.


Osim toga, žrtvama bi traženje naknade trebalo biti vremenski neograničeno.


Nova kaznena djela


Kako bi se zakonodavstvo EU-a prilagodilo tehnološkom razvoju, zastupnici žele izričitu kriminalizaciju upotrebe sustava umjetne inteligencije „prvenstveno osmišljenih ili prilagođenih” za počinjenje kaznenih djela povezanih sa seksualnim zlostavljanjem djece.


Osim toga, podržali su odredbe o prijenosu zlostavljanja djece uživo te širenju materijala koji sadrže seksualno iskorištavanje djece.


Kako bi istrage bile učinkovitije, zastupnici traže omogućivanje tajnih istraga i korištenje metoda tajnog nadzora.


Zastupnici žele novu definiciju pristanka za maloljetnike starije od dobi za pristanak na spolni odnos. Seksualne aktivnosti temeljene na pristanku između vršnjaka ne bi trebalo kriminalizirati, osim ako uključuju ovisnost ili zlouporabu povjerenja.


Međutim, lažno predstavljanje odrasle osobe kao vršnjaka trebalo bi biti kažnjiva otegotna okolnost.


Podrška žrtvama


Podrška djeci koja su doživjela seksualno zlostavljanje trebala bi biti besplatna i uključivati liječničke i forenzičke preglede, pomoć s dokumentiranjem dokaza, rodno osjetljivu zdravstvenu skrb te pristup uslugama zdravstvene skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja.


Zastupnici žele da to bude u skladu s modelom Barnahus, u kojem se objedinjuju usluge za pružanje podrške žrtvama.


Seksualno zlostavljanje djece trebale bi moći prijaviti i treće strane poput organizacija civilnog društva. Parlament će 23. lipnja započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji zakona.


Izvjestitelj Jeroen Lenaers (EPP, Nizozemska) rekao je da je izglasani zakon ambiciozan, “ali nikad ne možemo biti dovoljno ambiciozni kada je u pitanju zaštita djece”.


“Stavljamo izvan zakona priručnike o zlostavljanju djece, a s materijalom koji je generiran umjetnom inteligencijom postupat ćemo kao sa i stvarnim sadržajem. Moramo također ukinuti zastaru za kaznena djela seksualnog zlostavljanja, jer pravdu ne smiju ometati vremenski rokovi”, rekao je.


U raspravi je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak koja je poručila da zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja nije pitanje nadležnosti ili ideologije, već zdravog razuma.


30 milijuna prijava


Predstavila je podatke prema kojima je u 2023. godini zabilježeno više od 30 milijuna prijava sadržaja koji uključuju seksualno zlostavljanje djece. „Digitalni prostor postao je glavno bojno polje – više od 85% materijala koji uključuju seksualno zlostavljanje djece otkrivaju se na platformama“, upozorila je eurozastupnica Glavak.


Osvrnula se na Lanzarotsku konvenciju, istaknuvši da je Hrvatska među rijetkim državama članicama koje su je već prenijele u nacionalno zakonodavstvo te da Hrvatska aktivno razvija multidisciplinarne protokole za intervenciju. Međutim, niti jedna država članica ne može sama.


„Naša je dužnost kao zakonodavaca stvoriti okvir u kojem nijedno dijete, bilo u Strasbourgu, Zagrebu ili Tallinnu, ne postaje žrtvom zato što institucije nisu bile brze, suradnja nije bila učinkovita, ili su algoritmi gledali na drugu stranu.


Stoga mislim da je Direktiva iznimno važna. Kriminalizacija, nezastarijevanje i mehanizmi prijave – to je naša odgovornost“, zaključila je Glavak, priopćio je ured zastupnice.


Preinakom Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece te mamljenja djece uskladit će se definicije kaznenih djela na internetu i u fizičkom svijetu te povezane kazne među državama članicama.


Zakonodavci raspravljaju i o prijedlogu uredbe o suzbijanju materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece na internetu. Europski parlament usvojio je stajalište o prijedlogu uredbe 2023., a sljedeći je korak postizanje zajedničkog stajališta s Vijećem.