Duboki Jadran doseže temperature predviđene za kraj stoljeća

Međunarodno istraživanje u kojemu su sudjelovali znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) pokazalo je da najdublji dio Jadrana zagrijava višestruko brže nego što se očekivalo te da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća stoljeća događaju već danas.

Znanstvenici s IRB-a analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.

Promjene se događaju već danas

“To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice”, priopćili su s IRB-a.

Temperatura mora na dubini od 1000 metara u proteklom je desetljeću porasla za 0,8 Celzijevih stupnjeva, a salinitet se povećao za 0,2 jedinice (PSU).

Ti trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji, ističe se u priopćenju.

Rad dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića objavljen je u časopisu “Limnology and Oceanography Letters” i rezultat je međunarodne suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi.

“Posebno nas brine činjenica da se promjene ubrzavaju. To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti”, ističe Vilibić.

Ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda ima značajne implikacije za bioraznolikost, klimu i obalne zajednice te ukazuje na potrebu preciznijeg modeliranja promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana.

Prirodni termostat Mediterana u kvaru

Jadransko more može se zamisliti kao prirodni “termostat” Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena, objašnjavaju s IRB-a.

Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Međutim, taj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija i tako umjesto da rashlađuje duboke mediteranske vode, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.

Glavni uzrok tih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima oborina i riječnih dotoka. Povećane temperature zraka znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama oborina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

S IRB-a ističu da se taj trend ubrzava te je stopa zagrijavanja dubokih voda u razdoblju od 2012. do 2024. porasla na 0,8 Celzijevih stupnjeva po desetljeću, dok su prije bile oko ranije bile oko 0,2 stupnja po stoljeću.

Promjene u Jadranu europski su izazov

Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.

“Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići”, objašnjava Vilibić dodajući da istodobno toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav.

Promjene u dubokom Jadranu mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav. Promjene gustoće dubokih voda utječu na porast razine mora duž europske obale Mediterana, a znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora.

Isto tako, promjene u morskim strujama mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe.

“Interdisciplinarnost međunarodnog tima omogućila je sveobuhvatan pogled na problem koji nadilazi nacionalne granice. Istraživanje jasno pokazuje da promjene u Jadranu nisu samo regionalni fenomen već europski izazov koji zahtijeva koordinirani odgovor”, ističe se u priopćenju.

IRB nastavlja pratiti stanje

Znanstvenici IRB-a nastavljaju pratiti stanje dubokih jadranskih voda kroz sustav stalnih mjernih postaja i međunarodnu suradnju s partnerima iz Italije, Slovenije i drugih mediteranskih zemalja.

Mjerenja i istraživanja omogućena su putem međunarodnih i nacionalnih projekata, kao što su konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura Euro-ARGO ERIC i EMSO ERIC, projekti regionalne suradnje u okviru programa Interreg Italija-Hrvatska (AdriaClimPlus) te nacionalni istraživački projekti (GLOMETS, C3PO) i programi mobilnosti Hrvatske zaklade za znanost i istraživačkih agencija Slovenije i Italije.

Sljedeći korak bit će razvoj poboljšanih klimatskih modela koji mogu preciznije predvidjeti brzinu promjena u zatvorenim morskim sustavima, ističe IRB.

Autor: Hina