Čak 84 posto Hrvata smatra zemlja ima koristi od članstva u Europskoj uniji

Skoro tri četvrtine (74 posto) građana Europske unije smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva, a u Hrvatskoj je taj postotak još veći, 84 posto, pokazuju rezultati  Eurobarometra, zimskog istraživanje Europskog parlamenta za 2025.godinu.

 To je dosad najveći postotak koji je zabilježen od početka istraživanja, kada je to pitanje prvi put postavljeno 1983. godine.

Istraživanje je provedeno od 9. siječnja do 4. veljače u 27 država članica. Provedeno je osobnim intervjuima, licem u lice. U Hrvatskoj je anketirano 1011 osoba.

Više od polovice anketiranih u Hrvatskoj (51 posto) drži da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja, dok je na razini EU-a taj postotak upola manji (26 posto).

Kao drugi razlog zašto smatraju članstvo u EU korisnim, ispitanici u Hrvatskoj (34 posto) i u EU (35 posto) navode doprinos i zaštitu mira i jačanje sigurnosti.

Treći razlog vide u tome što pridonosi gospodarskom rastu zemlje, (32 posto u Hrvatskoj, 28 posto u EU-u).

Trećina ispitanika (33 posto) očekuje da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53 posto (+8 postotnih bodova u odnosu na ispitivanje 2024.) te u Njemačkoj s 47 posto(+15 postotnih bodova).

U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje. Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj (54 posto) smatra da im se životni standard u sljedećih pet godina neće mijenjati, a 17 posto ih očekuje bolji životni standard.

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36 posto) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32 posto) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27 posto), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 posto) te obrazovanje i istraživanje (23 posto).

Svaki četvrti Europljanin (41 posto) ima pozitivno mišljenje o Europskom parlamentu, u Hrvatskoj je taj postotak nešto veći,  44 posto. Na pitanje misle li da bi Europski parlament trebao imati važniju ulogu, 62 posto ih je odgovorilo pozitivno i u Hrvatskoj i na razini EU-a. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56 posto ispitanika.

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta.

Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43 posto, a slijede obrana i sigurnost EU-a (31 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29 posto).

Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57 posto), Francuskoj (56 posto), Slovačkoj (56 posto), Hrvatskoj i Estoniji (54 posto).

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45 posto, demokracija (32 posto) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22 posto). Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta

Devet od deset (89 posto građana EU-a kaže da bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima.

U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90 posto građana, a 83 posto ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.