Što obrtništvo Zadru znači?!

Obrtnici Zadra glasnije i jasnije nego ikad postavili su pitanje podrške svom opstanku od strane Grada. Ilustrirali su svoj položaj brojkama koje otkrivaju da je Zadar uvelike obrtnički grad, ali s obrtima ugroženijim nego ikad. Obrtnici su na dvostrukom udaru jer osim krize podjednako su žrtve globalizacijskih procesa i potrošačkih promjena

Pripremajući se za sastanak s gradonačelnikom Zadra i njegovim suradnicima Udruženje obrtnika Zadar pripremilo je svojim gostima i temeljiti prikaz stanja u obrtništvu ovog trenutka.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) broji 88.340 obrta od čega je u Zadarskoj županiji 4.835 djelujućih obrta, što je gotovo 5,5 posto od broja obrta u zemlji, dok je udjel Zadarske županije u drugim gospodarskim pokazateljima Hrvatske najviše na tri posto.
Od toga broja na Udruženje obrtnika Zadar otpada 73,4 posto odnoso 3.549 obrta. Valja kazati kako UOZ ne obuhvaća samo Zadar u teritorijalnom ustroju već 20-ak lokalnih samouprava od Velebita do pučinskih otoka, jer njihove lokalne zajednice nemaju dovoljno snaga obrtništva za osnivanje samostalnih udruženja jer izvan zadarskog djeluju Udruženja u Biogradu, Benkovcu i Pagu s tim da i oni okupljaju predstavnike više lokalnih samouprava susjednih općina i gradova.
Obrtnički Grad
Zbog upozorenja na negativne trendove i muke koji stišću obrtnike izneseni su podaci o kretanju broja obrta od 4.091 u 2004. godini do rekordnih 4.213 u 2005. nakon čega je počelo konstantno opadanje okončano s 3.543 obrta registrirana 2010. godine. Dakle, 664 obrta su u tom vremenu zatvorena, samo lani 119, a samo u prosincu 40 obrta. To je uz sve druge probleme i bio povod traženju sastanka s gradonačelnikom Zadra i njegovim suradnicima.
Kada se gleda broj zaposlenih u obrtu, odnosno obrtnika i radnika podaci za sam Zadar ne postoje, ali u Zadarskoj županiji je sigurno oko 80 posto iskazanog vezano za Udruženje Zadar. Od 2004. godine kada je obrtnika i zaposlenih bilo 10.602 sadašnja je brojka 9.884 od čega je 5.049 zaposlenih kod obrtnika kojih je pak 4.835.
Od ukupnog broja obrta u stalnom smanjivanju broj blokiranih računa konstantno raste. Dok ih je 2004. bilo 1.747 od 5.476 obrta, sada je od 4.835 obrta njih čak 2.309 pod blokadom računa.
Za razliku od poduzeća i firmi, odnosno tvrtki, nekad društvenih, potom pretvorbe i privatizacije, koje su konstantno nestajale, obrtništvo je bilo to koje je od rata pa i u samom ratu spašavalo socijalnu stabilnost regije.
Dva su osnovna izvora rasta obrta u tom vremenu. Prvi je bio taj što su obrtnici tek u osamostaljenoj Hrvatskoj i uspostavi klasične tržišne – kapitalističke smo je zvali nekad, ekonomije stekli puni legitimitet, a privatno vlasništvo i poduzetništvo poslao “svetinja”. To je bio razlog da su mnogi građani osnivali obrte, istina i trgovačka društva. Drugi je razlog “procvata” obrta bio nevolja koja je snašla bivše velike tvrtke, odnosno poduzeća gdje su tisuće Zadrana ostajali bez posla i “uzdajuć se u se i svoje kljuse” krenuli kroz obrt rješavati vlastitu egistenciju. Mješavina ambicije za poduzetništvom na jednoj odnosno nevolje i muke nazaposlenosti na drugoj strani od tada do danas ostale su poluge jačanja obrtništva.
Obrtništvo na udaru globalizacije krize
U međuvremenu se u Hrvatskoj uvelike krenulo u globalne procese u kojima veliki gutaju male. Proizvodni obrt nije od početka imao vjetar u leđa iz prostog razloga što je broj proizvodnih tvrtki simboličan. U svijetu je ustaljeno da se obrtnici odnosno mali poduzetnici vezuju i to na desetke njih uz velike sustave proizvodnje. Takvi poticaji ovdje ne postoje.
U trgovini smo svjedoci monopolizacija odnosno oligopolizacija s dominantom nekoliko snažnih trgovačkih lanaca domaćih odnosno svjetskih tvrtki. Dijelom dobrodošao, a dijelom kaotičan nagon za nicanjem trgovinski centara na gradskim periferijama uništio je značaj dio malih trgovaca. U ugostiteljstvu se događa i nekontrolirano otvaranje lokala centralizirano na nekoliko mjesta poput Poluotoka u Zadru. Osim toga ugostiteljstvo koje kao pratitelj turizma u većini konkurentskih zemalja EU ima snižene stope PDV-a poput turizma pa čak i povoljnije u nas je opterećeno s punim iznosom PDV-a. U ugostiteljstvu se plaća desetke poreznih i još više parafiskalnih nameta. Istovremeno se dio prometa seli u skladu s preseljenjem života na trgovačke centre na periferiji. I hotelijeri posvećuju sami sve veću pažnju ugostiteljstvu, a inzistira se i na polupansionima pa i all inclusive smještaju koji mnoge ugostitelje ostavlja sa simboličnim prihodima. Ulazni troškovi su naravno veliki. Uz sve to sezona je i dalje prekratka, a osim beskrajnih ispijanja kavice i čega drugog, na čemu naši ugostitelji mogu biti zahvalni ovdašnjim navikama, domaće stanovništvo gotovo ne koristi ugostiteljsku prehranu. Zbog standarda, manjim dijelom i nepostojanja navika.
Ribari imaju jednu od najtežih godina uopće koja kulminira traženjem smjene državnog tajnika za ribarstvo. Građevinari obrtnici stradavaju na krizi graditeljstva koja trese velike sustave ostavljajući njih najčešće u još gorim prilikama, jer kao kooperanti ili podizvoditelji teško se naplaćuju. U osobnim i drugim uslugama konkurencija je ilegalnog obrta ogromna, a vrijeme u kojem se sve manje stvari popravlja i održava, a sve više kupuje gotovo i baca njihova je pozicija i inače ugrožena…
Istovremeno obrtnici i kod njih zaposleni ostaju najveća socijalno profesionalna kategorija u Zadru – značajno brojnija od drugih poput industrije koja seže jedva do 5.000 zaposlenih.
Gdje Grad može pomoći
No, nasuprot udrugama poslodavaca ili sindikata radnika, obrtnici su razmrvljeni i teže ih je okupiti i štititi njihove interese, što je zadaća Udruženja i obrtničkih komora.
Obrtnici su naveli i sve aktivnosti u Zadru u kojima su značajno prisutni, odnosno koje provode. No, nabrojali su golemu listu poreza i parafiskalnih davanja koja plaćaju od poreza na dohodak ili dobit, PDV, porez na tvrtku, trošarinski porezi, obvezne doprinose, komunalna davanja, članarine rente, naknade… U tome su prema Gradu usmjereni porezi na dohodak (preraspoređuje ih država, a osnovni su prihod lokalnih samouprava) porez na potrošnju, porez na tvrtku i naziv, naknada za isticanje reklamnih poruka, naknada za korištenje javnih površina, zakup za poslovne prostore (kad je Grad vlasnik), komunalna naknada, naknada za uređenje voda, spomenička renta…
Zbog toga su s gradskim ocima predvođenim dr. Zvonimirom Vrančićem, sa suradnicima raspravljali i tražili razumijevanje i pomoć – smanjenje preza na tvrtku i reklamu (izložio Mladen Malta), skraćenje vremena naplate parkinga i poticanje cjelogodišnjeg poslovanja posebno na Poluotoku i ugostiteljstvu (izložio Dubravko Milin). Pitanje ljetnih prodaja na Forumu obrazložila je Ada Duka, a zajedno s davorom Hofmanom i pitanje turističke razvojne strategije i oživljavanje Poluotoka. Pitanje industrijske zone Crno, Gradske tržnice i prostora i prezentacije autohtonih proizvođača obrazložio je Damir Gabre, pitanje iskrcaja ribe – Neven Vitlov. Ante Vulić govorio je o zabrani radova u turističkoj sezoni i problemu graditeljstva, odnosno što će onda oni, dok je Emilijo Bajlo istakao potrebu oganičavanja broja dozvola za taksi prijevoz…
Grad za sada udovoljava tek malom broju traženja. Obrtnici očekuju više.

 HOK TRAŽI VRAĆANJE OGRANIČENE ODGOVORNOSTI OBRTNIKA

Istovremeno dok je vodstvo gradskih obrtnika s gradom raspravljalo o mogućnostima pomoći Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije s kolegama predvođenim Predsjednikom HOK-e Matom Topićem bio je u Zagrebu.  
– Iznalaženje pravnog modela da se kroz predstojeće izmjene Zakona o obrtu pokuša osmisliti institut ograničene odgovornosti obrtnika u njegovom poslovanju, kroz odredivost imovine kojom bi obrtnik odgovarao kako bi bio pravno izjednačen na tržištu s trgovačkim društvima, zaključak je okruglog stola posvećenom pitanju ograničene odgovornosti “obrtničkog društva” održanog u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
 U osnovi prema riječima Kneževića obrtnici dugo traže model kojim će obrtnici odgovarati do neke određene sume, odnosno vrijednosti pri eventualnim problemima poslovanja. Obrtnici po sadašnjim propisima odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. Trgovačka društva kapitalom unesenim u sebe. U slučaju nevolje obrtnik može izgubiti sve što ima on i obitelj.  
Predsjednik HOK-a Mato Topić podsjetio je kako je Ustavni sud u postupku za ocjenu suglasnosti Zakona o obrtu s Ustavom u ožujku 2010. ukinuo odredbu tog zakona kojom je bilo propisano da za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta.
U obrazloženju te odluke Ustavni sud, među ostalim, u bitnom ističe da polazeći od načela jedinstva imovine, na kojom je utemeljen sustav odgovornosti za obveze koje nastaju u poslovanju poduzetnika na tržištu, nema ustavno-pravno utemeljenog razloga da trgovačka društva odgovaraju cjelokupnom imovinom društva, a obrtnici samo neutvrdivim dijelom svoje imovine.
Prisutni pravni stručnjaci ukazali su upravo na citiranu posljednju rečenicu obrazloženja odluke Ustavnog suda, ističući da je Sud ostavio otvorenim pitanje odgovornosti obrtnika ograničenom imovinom, što znači da bi zakonodavac trebao odrediti tu imovinu.
Zaključeno je da bi bilo moguće stvoriti pravni okvir prema kojem bi obrtnik odgovarao u svom poslovanju utvrdivim ili unaprijed utvrđenim dijelom svoje imovine, kao što to već imaju neka respektabilna europska zakonodavstva.