Stižu nove izmjene radnih propisa. Od iduće godine trebale bi porasti naknade za nezaposlene

U sljedećoj godini Hrvatska bi trebala ojačati položaj radnika koji primaju minimalnu plaću, ali i onih koji su izgubili posao i završili na burzi, pokazuje to najava izmjena Zakona o minimalnoj plaći, ali i Zakona o tržištu rada objavljena na Vladinom portalu eSavjetovanja.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je obrazac prethodne izmjene tih propisa, koje bi trebalo donijeti do kraja sljedeće godine, ali nisu iznijeli izračun kako će to točno utjecati na primanja radnika na minimalcu niti na prava nezaposlenih osoba, posebice kad je u pitanju naknada koju dobivaju s burze nakon što izgube posao.

Precizno uređenje

Ipak, iz svega što su naveli može se zaključiti da se kod minimalne plaće više radi o preciznom uređenju kako će se ona određivati, a manje o njezinom mogućem rastu, dok bi naknade za vrijeme nezaposlenosti trebale rasti, a neznatno bi trebao porasti broj osoba koje će dobivati tu naknadu. Pri jačanju prava nezaposlenih Vlada mora voditi računa o tome da povećanje naknade, ali i razdoblje u kojem će ih nezaposleni primati ne budu privlačniji od minimalne plaće, što bi demotiviralo građane u traženju posla i povratku u svijet rada.

I jedno i drugo obveza je Hrvatske koja proizlazi iz njezinog članstva u Europskoj uniji, a kad je u pitanju minimalna plaća Hrvatska najkasnije do 15. studenoga u nacionalno zakonodavstvo treba prenijeti Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Ta Direktiva nalaže primjerene minimalne plaće koje mogu osigurati pristojan životni standard radnicima u punom radnom vremenu, a pri njezinom određivanju države članice trebale bi uzeti u obzir kupovnu moć, dugoročne nacionalne razine i kretanja produktivnosti, kao i razine plaća, raspodjelu plaća i rast plaća.

Direktiva nalaže da za procjenu primjerenosti zakonski propisanih minimalnih plaća države članice mogu sastaviti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama ili upotrijebiti vrijednosti od 60 posto bruto medijalne plaće i 50 posto bruto prosječne plaće. Kad bi kriterij bio 50 posto prosječne bruto plaće, onda bi minimalna bruto plaća bila 790 eura, a ako bi se računala preko medijalne plaće iznosila bi 795 eura.

Trenutno je minimalna bruto plaća 700 eura, ali već se razgovara o njezinu povećanju, a prijedlozi se kreću u rasponu rasta od osam do 27 posto, pa promjena kriterija iz Direktive ne bi značajnije promijenila visinu minimalne plaće.

Veći obuhvat korisnika

Što se tiče izmjena zakona o tržištu rada, Vijeće EU-a je Hrvatskoj još prije tri godine preporučilo poboljšanje adekvatnosti naknade za nezaposlene, a Vlada je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obećala izradu analize adekvatnosti novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti te odgovarajuće zakonodavne izmjene. U obrazloženju Ministarstvo navodi da je »obuhvat korisnika novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti relativno nizak, jer uključuje svega oko 20 posto nezaposlenih osoba što upućuje na zaključak da su uvjeti za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti strogi i ograničavajući pa ih je nužno preispitati«.

Analizu adekvatnosti novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti izradio je Ekonomski institut Zagreb i dao je Ministarstvu preporuke, a one se svode na to da se povećaju naknade nakon tri mjeseca nezaposlenosti i da se ublaže uvjeti za njezino ostvarivanje. Prema aktualnom zakonu trajanje novčane naknade ovisi o prethodnom trajanju radnog odnosa i može trajati od 90 do 450 dana, uz uvjet da je nezaposlena osoba radila devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Visina novčane naknade za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto nečije prosječne plaće, ali ne može biti veća od 70 posto prosječne neto plaće u državi u prethodnoj godini. Nakon tri mjeseca nezaposlenosti naknada je 30 posto nečije prosječne plaće, ali ne može biti veća od 35 posto prosječne neto plaće u državi u prethodnoj godini.

Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50 posto minimalne plaće, umanjene za doprinose i poreze. Naknadu je lani primalo nešto više od 23 tisuće nezaposlenih, najveća je bila 662 eura, a prosječna 371 euro.

Trenutno je u evidenciju Zavoda prijavljeno oko sto tisuća nezaposlenih osoba, a od toga njih oko 20.000 prima novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Iz Ministarstva procjenjuju da će olakšanje dobivanja novčane naknade, čija će posljedica biti povećanje obuhvata korisnika novčane naknade, utjecati na mali broj nezaposlenih osoba.