Nedjelja, 23. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

NEKRETNINSKI BALON

Bogatstvo za stan: Mladi imaju samo dvije opcije – život u najmu ili iseljavanje

Autor: Jagoda Marić

12.01.2023. 07:26
Bogatstvo za stan: Mladi imaju samo dvije opcije – život u najmu ili iseljavanje

Foto: Arif Sitnica



U Hrvatskoj i cijene stanova, kao i ostalih dobara, rastu brže od prosjeka u eurozoni i Europskoj uniji, pa su tako u ljetnom, trećem tromjesečju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku, u prosjeku porasle za 2,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, te za čak 14,8 posto u odnosu na treći kvartal 2021. godine.


U EU-u su u trećem kvartalu prošle godine, u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, cijene rasle 7,4 posto, a u eurozoni kojoj se Hrvatska priključila 1. siječnja, 6,8 posto.


U odnosu na drugi kvartal cijene su u brojnim državama EU-a počele padati, ali u Hrvatskoj su u prosjeku rasle, pa su tako u Zagrebu porasle za čak 4,1 posto, na Jadranu 2,8 posto, dok su u ostatku Hrvatske bile niže za 0,8 posto.




Na godišnjoj razini (u odnosu na treći kvartal 2021. godine) cijene »kvadrata« stambenih objekata u Zagrebu bile su za čak 17,9 posto veće, na Jadranu 12,8 posto, a u ostatku Hrvatske za 13,9 posto.


U odnosu na 2015. godinu, stambeni objekti u Hrvatskoj skuplji su u prosjeku za 62,44 posto, s time da su u Zagrebu cijene veće za 82,31 posto, dok su na Jadranu veće za 55 posto.


Ekstremna situacija


Podaci što ih je jučer objavio DZS, ekonomskom analitičaru Željku Lovrinčeviću samo su potvrda da su hrvatskim građanima stanovi sve teže priuštivi, ako se gleda omjer plaća i cijena »kvadrata«, a smatra da će stanje u 2023. godini postati sve teže.


– Uvođenje eura dovelo je do toga da kroz tržište nekretnina ljudi u sustav unose »oprani« novac i onaj na koji izbjegavaju plaćati poreze. Uz to, oni koji imaju štednju tako nastoje od inflacije sačuvati njezinu vrijednost, a nije pomogla ni država svojim poticajnim mjerama koje su također utjecale na rast cijena.


Kad se tome doda činjenica da Hrvatska nema porez na nekretnine, onda takvo stanje nije nikakvo iznenađenje. Sve su to razlozi koji su Hrvatsku gurnuli u ekstremnu situaciju u kojoj stanovi većini ljudi nisu priuštivi i bez obzira na smanjenje cijena građevinskog materijala na burzama i pad cijena nekretnina u brojnim zemljama EU-a, mislim da će u Hrvatskoj u ovoj godini građanima stanovi biti sve teže priuštivi, kaže Lovrinčević.


Dodaje i da na sve razloge koji guraju cijene nekretnina, treba dodati i činjenicu da centralna banka sve to mirno promatra i da ulaskom Hrvatske u Schengen državljani EU-a imaju još više motiva za kupnju nekretnine u Hrvatskoj.


Prema podacima koji su nedavno izneseni na Forumu poslovanja nekretnina u organizaciji u 2021. godini, Porezna uprava je registrirala da se od 31.361 ugovora o prodaji kuća ili stanova, njih 9.491 odnosilo na strane kupce.


U razdoblju od srpnja 2021. do lipnja 2022. stranci su u Hrvatskoj kupili 12.518 stambenih nekretnina, odnosno 36 posto od ukupnog broja, a prednjačili su Nijemci i Slovenci. Uz to, u pojedinim gradovima uz obalu stranci su kupci 90 posto nekretnina. Nijemci su u tom razdoblju u Hrvatskoj kupili 3.501 nekretnina, a Slovenci 3.090.


U takvoj situaciji građani Hrvatske ne mogu se nositi niti s platežnom moći stranaca iz bogatijih europskih država, ali niti s kupovnom moći povratnika iz cijele regije koji nakon nekoliko desetljeća rada u inozemstvu kupuju nekretnine u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu i na Jadranu, napominje Lovrinčević.


Bolje prilike


– Hrvatski građani bit će osuđeni ili na najam, ili nastavak iseljavanja, posebice mladi ljudi koji tek ulaze u svijet rada i ne dolaze iz obitelji koja im je već osigurala nekretninu ili im je može osigurati zaradom od turističkog iznajmljivanja.


S obzirom na to da je i najam sve skuplji, veća je vjerojatnost da će se mladi čovjek odlučiti za iseljavanje tamo gdje će opet morati plaćati najam, ali će imati priliku za bolju zaradu i napredovanje, ističe Lovrinčević.


Na pitanje što bi trebalo učiniti da se to promijeni, Lovrinčević odgovara da je država dosad propustila puno toga učiniti i da je za određene poteze prekasno, te da će teško doći do promjene trenda, pa joj kao zadnji izlaz ostaje pokušaj da se uredi tržište najma.


– U Hrvatskoj će doći do velike promjene. Generacije koje polako završavaju školovanje i ulaze u svijet rada su generacije koje će odraditi cijeli radni vijek boraveći u stanovima u najmu. Oni će se u takvim stanovima umiroviti i vrijeme je da država barem uredi taj segment na tržištu nekretnina.


Da donese zakon koji će jasno propisati obveze stanodavca i najmoprimaca, kako bi se uredili njihovi odnosi i zaštitila prava i jednih i drugih. Iako su o tome govorile sve vlade, dosad to nijedna nije učinila, napominje Lovrinčević. Dodaje da bi oni koji trebaju urediti to područje morali znati da je potrebno hitno riješiti barem to pitanje jer će na kraju sve više mladih birati odlazak iz Hrvatske.