STARENJE I VID Katarakta je najčešće stanje oka u starijih osoba

Siva ili staračka mrena, poznata i pod nazivom katarakta, jedno je od najčešćih stanja oka s kojim se suočavaju osobe starije životne  dobi.
Siva mrena se karakterizira zamućenjem očne leće i ne može se spriječiti, zbog čega je kataraktom "pogođen" veliki dio starije populacije.
Koji su simptomi sive mrene, kako se ona dijagnosticira i liječi upitali  smo doc. dr. sc. Samira Čanovića, spec. oftalmologije i stručnjaka za kirurgiju oka, te rukovoditelja Odsjeka operativnog trakta Odjela za oftalmologiju Opće bolnice Zadar.

Znakovi zamućenja očne leće
– Siva mrena ili katarakta nije bolest u pravome smislu te riječi, već  stanje oka koje nastaje procesom starenja organizma. Riječ je o prirodnom procesu starenja poput pojave sijedih vlasi koje se kod jednih osoba javljaju ranije, a kod drugih kasnije, kaže dr. Čanović i navodi da se  promjene događaju na očnoj leći, prozirnoj, bikonveksnoj strukturi,  smještenoj iza šarenice u prednjem dijelu oka.
Leća starenjem postaje sve manje elastična, a promjene na njoj dovode do staračke dalekovidnosti ili presbiopije, a kasnije i do nastanka sive  mrene.
Simptomi i znakovi zamućenja očne leće javljaju se, doznajemo dalje,  postupno, te ih mnogi pacijenti u početnom razvoju katarakte nažalost  ignoriraju. Među simptomima su sporo i bezbolno zamućenje vida, gubljenje oštrine vida, odnosno slabljenje jasnoće slike, slabiji vid po noći,  bliještanje kod jakog svjetla itd.
– Simptomi su pacijentima najprije slabo uočljivi, a kako se nerijetko  prije zamućenja leće javlja promjena u refrakciji oka, zbog smanjenja  elastičnosti leće, postojeća dioptrija više ne odgovara. U početnoj fazi sive mrene pacijenti nastoje bolji vid postići promjenom dioptrije primjenom naočala, kaže dr. Čanović, te naglašava kako u daljnjem razvoju  mrene dolazi do zamagljenja  vida, zbog čega pacijenti počinju sve intenzivnije osjećati smanjivanje kvalitete života.
– Zamagljeni vid, naime, otežava svakodnevne aktivnosti, najprije  čitanje, rad na računalu, gledanje televizije i upravljanje vozilom, a poslije ograničava i mnoge druge aktivnosti. Nažalost, veliki broj ljudi tek tada se javlja liječniku, s već uznapredovalom kataraktom.
– Treba znati da operacija očne mrene ne pripada hitnim kirurškim  zahvatima, već se radi o elektivnom operativnom zahvatu s rjeđim medicinskim indikacijama. Prema tome, potrebno je redovito i na vrijeme  kontrolirati stanje oka. S obzirom da zamućenje očne leće nastaje uslijed  procesa starenja, siva mrena se javlja najčešće u osoba starije životne  dobi. Stoga bi sve osobe starije od 60 godina trebale jednom godišnje  obavljati sveobuhvatni pregled oka koji je jedini pravi način za postavljanje konačne dijagnoze mrene, kaže dr. Čanović i ističe da je tzv. higijena  vida važna i za sve osobe starije od 45 godina jer je to vrijeme kada se  kod većine počinju javljati prvi problemi slabljenja vida i potreba za  nošenjem naočala za čitanje.
Osim starije dobi, među faktorima rizika za pojavu sive mrene je i genetska predispozicija, kao i neke urođene anomalije oka, ali i neke metaboličke bolesti. Razvoju mrene su podložnije, primjerice, osobe koje boluju od dijabetesa, glaukoma ili upotrebljavaju neke lijekove.
Stanovnici obalnih područja su izloženi većoj količini svjetlosti, točnije UV zračenju, i u većem su riziku od razvoja mrene, jer su podvrgnuti  dvostrukom štetnom efektu – direktnom djelovanju sunčeve svjetlosti i  indirektnom svjetlosnom djelovanju refleksijom od vodene, morske površine. Zaštitu od tih štetnih djelovanja najučinkovitije pružaju polaroidne naočale.

Ugradnja intraokularne leće
Kad je riječ o liječenju očne mrene jedini učinkoviti način liječenja je  operacija.
– Operacija katarakte je jedna od najčešće izvođenih operacija u svijetu. To je elegantan, bezbolan zahvat koji se obavlja u lokalnoj, topikalnoj  anesteziji i traje 15-tak minuta, a ukupno vrijeme, s pripremom, pa da  izlaska pacijenta iz operacijske sale traje u prosjeku 45 minuta, kaže dr.  Čanović i dodaje da je riječ o zahtjevnoj tehnici koja zahtijeva vještinu  operatera, kao i sofisticiranu tehnologiju s kakvom raspolaže zadarski  Odjel za oftalmologiju.
Tim se zahvatom pacijentu uklanja humana leća i ugrađuje intraokularna leća. Ta umjetna leća, inače, predstavlja najveći tehnološki stupanj  u razvoju implantacijskog materijala. Ne izaziva nikakve alergijske reakcije, oko je ne odbacuje i u oku ostaje do kraja života.
Postoji više oblika i vrsta leća – od jednostavnih – monofokalnih do  premium multifokalnih i toričnih leća koje mogu u određenoj mjeri riješiti pitanje dioptrije. Napravljene su od visokokvalitetnih materijala, a  što je njihova kvaliteta veća, viša je i cijena proizvodnje.
Pacijent nakon operacije više nema zamagljen vid, ali kao i u svim  zahvatima, cjelokupan uspjeh operacije ovisi o tome koliko je organ, u  ovome slučaju oko zdravo, odnosno boluje li osoba od nekih drugih bolesti oka.
Nakon operacije pacijent će vidjeti onoliko dobro koliko je njegovo  oko zdravo. Nakon zahvata neko je vrijeme potrebno nositi tamne  naočale, a do mjesec dana nakon operacije može se javljati osjećaj intenzivnog svjetla. Komplikacije nakon ovog zahvata vrlo su rijetke i odnose se najčešće na infekcije, a one se sprječavaju pravilnom upotrebom  terapije i dobrom higijenom.
Dr. Samir Čanović ističe da je operacija očne mrene svojevrsni kompromis u kojem se ljudska, humana leća zamjenjuje umjetnom koja pacijentu treba omogućiti normalan vid.
I na kraju, dr. Čanović još jednom naglašava kako samo detaljan i redovit pregled oka može na vrijeme otkriti razvoj očne mrene, ali i postojanje drugih očnih bolesti poput glaukoma ili staračke degeneracije žute  pjege, te bi o zdravlju oka trebalo voditi računa jer je vid jedno od najvažnijih osjetila koje čovjek posjeduje i bez kojeg je teško moguć samostalan i kvalitetan život.