Sram je jedina emocija o kojoj se ne priča

Besplatna psihoterapijska radionica na temu » Sram i projekcije« pod vodstvom psihoterapeutkinje Irene Jurjević, mag.pead., mag.soc., a u organizaciji neformalne grupe SOL.zd, u prostoru društvenog centra Knjigozemska, u petak je okupila veliki broj sudionika. Ovom prilikom, sudionici koji su se zbog velikog interesa morali najaviti i rezervirati svoje mjesto na radionici, mogli su eksperimentalnim metodama provučenim kroz principe gestalt psihoterapije propitati utjecaj vlastitih projekcija i osjećaj srama na kvalitetu odnosa.

Dva dijela radionice
Trosatna radionica bila je podijeljena u dva dijela. Kako je objasnila njezina voditeljica Jurjević, prvi dio bio je posvećen projekciji, unutar kojeg su se provodili eksperimenti po geštaltu i radilo se u parovima, dok je drugi dio radionice bio posvećen emociji srama.
-Projekcija je jedna genijalna stvar. To je set iskustava koji smo mi kroz život usvajali, prvo od svojih skrbnika, a kasnije od teta u vrtiću, pa od učitelja i nastavnika u školi i dalje, objasnila je Jurjević, dodajući i kako su projekcije i skup pravila koja uzimamo zdravo za gotovo te ih ne provjeravamo, tako da je vrlo bitno shvatiti gdje nam projekcije koriste, a gdje nam one nisu bitne.
U drugom dijelu radionice, sudionici su učili kako raditi s osjećajem srama o kojem se prema riječima psihoterapeutkinje najmanje priča i koji je najzapostavljeniji od svih drugih emocija.
-O svim drugim emocijama se priča, pa čak i o ljutnji, ali o sramu ne. Pri emociji srama želimo propasti u zemlju i želimo da nas nema i to je emocija s kojom se osjećamo obrisano, rekla je Jurjević, dodajući kako je sram nabijenija emocija kada je u pitanju zajednički rad ali i da zbog srama često puta zna biti problema i u komunikaciji.

Kako je nastao sram?
Kako bi se osvijestila emocija srama, kroz principe gestalt psihoterapije, pokušalo se odgovoriti na pitanja kako je i zašto je nastao sram, te je ovaj dio radionice posebno zainteresirao polaznike koji su sudjelovali u njoj.
-Malo njih zna da je sram nastao u najranijim godinama života kada je dijete izloženo jednoj poziciji moći od strane svog skrbnika, i kad se počinje štititi zatvaranjem. Sram je emocija koja prekida bliskost, suradnju, ali i sprječava kreativnost, rekla je psihoterapeutkinja Jurjević, ističući kako je sram i društveno formiran te da koliko god je društveno korektivni element da je isto tako i društveno ograničavajući i da se upravo u radionici uči kako uočiti tu granicu i kako na njoj raditi.