Solidarnost je sredstvo u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije

Okruženi smo slikom društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo oni koji su na sebi najmanje štedjeli i koji su sve što je bilo društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom košmaru krize krivnja je i na svima nama, na cijelom društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju, te koje i dalje ne čini ništa, ili barem jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi, poručili su članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika

“Solidarnost s radnicima i  studentima u Grčkoj, Italiji,  Engleskoj… FIGHT BACK!”  Ovo je poruka koju su posredstvom transparenta  spuštenog s gradskih bedema  koji, usput budi rečeno, nose  naziv “Bedemi zadarskih pobuna”, prošlog petka uputili  članovi zadarskog neformalnog udruženja studenata i radnika.
– Iako trenutačno nismo na  ulicama poput naših kolega  diljem svijeta, na simboličan  način smo htjeli izraziti podršku i solidarnost svim studentima i radnicima koji  pružaju otpor ukidanju socijalnih prava kao načinu  rješavanja ekonomske krize,  pojašnjeno je u priopćenju koje je tim povodom uputila ova  neformalna skupina.
Akcije širom Hrvatske
– U Velikoj Britaniji je više  od 50.000 tisuća osoba prosvjedovalo zbog utrostručenja  školarina. S dosadašnje školarine od 3.000 funti na godinu, smanjenjem nacionalnog budžeta za visoko obrazovanje za 80%, školarina se  povećala na 9.000 funti godišnje. Studenti u Italiji također su se pobunili protiv  reformi u visokom obrazovanju koje je nametnula vlada.  Procijenjeno je da se u Rimu  okupilo oko 100.000 prosvjednika: studenata, radnika i  imigranata. Osim u Rimu,  prosvjedi su se proširili i u  druga mjesta u Italiji. U  Grčkoj je 15. prosinca više od  sto tisuća ljudi sudjelovalo u  generalnom štrajku, sedmom  po redu ove godine. Razlog  prosvjeda su novi zakon o radu i mjere štednje koje je  nametnula grčka vlada zajedno s Europskom unijom,  MMF-om i Europskom centralnom bankom. Osim u Italiji, Engleskoj i Grčkoj, prosvjeduje se i u drugim zemljama, u Portugalu, Irskoj,  Francuskoj, SAD-u. Ekonomska kriza koju je proizveo kapitalizam prelama se i na  leđima radnika i studenata u  Hrvatskoj. Svakodnevno svjedočimo otpuštanjima radnika,  ukidanju radničkih prava, ali i  štrajkovima radnika zbog antisocijalnih mjera koje su im  nametnute. Iako su se i studenti u Hrvatskoj prošle godine pobunili protiv povećanja školarina, trend komercijalizacije školstva se i  dalje nastavlja, a ova tendencija vidljiva je u aktualnim  izmjenama nekoliko zakona  koji se tiču znanosti, visokog  obrazovanja i sveučilišta,  također  stoji u priopćenju neformalnog udruženje studenata i radnika.
U razgovoru za Magazin  Zadarskog lista, članovi i članice skupine pojašnjavaju kako je neformalno udruženje   nastalo kao “spontana inicijativa aktivista – studenata i  radnika u Zadru”.
– Akciju solidarnosti sa studentima i radnicima u Italiji,  Engleskoj i Grčkoj, ali i šire,  održali smo u koordinaciji sa  studentima i radnicima iz drugih gradova u Hrvatskoj. Iako  je Zadar uranio s „bacanjem”  transparenta na bedem, slične  akcije solidarnosti održat će  se i u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Splitu. Cilj ove akcije je poslati poruku solidarnosti svim aktivistima i  prosvjednicima koji su se tijekom ovog mjeseca na ulicama Italije, Engleske i Grčke  aktivno borili za svoja prava.  Na ovaj način, iako ne jednako kao i naši kolege – na  ulicama, želimo poručiti kako  su nam problemi s kojima se  oni suočavaju zajednički te da  u tome nisu sami. Gledajući  širi kontekst, koji je obilježen  diskursom o ekonomskoj krizi, okruženi smo slikom  društva u kojoj se svake godine najavljuje kako će sljedeća godina biti najteža, a  ljudi trebaju štedjeti i biti strpljivi. Samo da ne zaboravimo, to nam govore upravo  oni koji su na sebi najmanje  štedjeli i koji su sve što je bilo  društveno pretvorili u privatno vlasništvo. No, u svom  košmaru krize krivnja je i na  svima nama, na cijelom  društvu koje je dopustilo masovnu privatizaciju te koje i  dalje ne čini ništa, ili barem  jako malo, kako bi promijenilo uvjete u kojima živi i u  kojima će živjeti njihova djeca. Upravo u ovom kontekstu,  studentski pokret pokazao se  kao pozitivna prekretnica jer  je postavio na vidjelo, ne samo  studentski zahtjev prava na  besplatno obrazovanje, već i  pitanje radničkih prava i prava seljaka. Na taj način imenovao se neizrečeni problem –  neoliberalni kapitalizam. Stavljanje transparenta na vidljivo mjesto u gradu također je i  alternativni izvor informiranja javnosti s obzirom da se u  „mainstream” medijima o  prosvjedima koji se događaju  diljem svijeta jako malo ili  uopće ne izvještava, poručuju  članovi i članice skupine čije  je identitet poznat redakciji  koja poštuje njihov izbor neizlaženja u javnost isticanjem  identiteta pojedinca ili pojedinke izabranog/e za i za glasnogovornika/cu  akcije.
Povezivanje studenata  i radnika
Ovaj novitet u medijskoj  praksi uveden je u kao praksa  pri informiranju o plenumskim odlukama Filozofskog  fakulteta u Zagrebu za vrijeme blokade u proljeće 2009.  godine, kako bi se izbjeglo da  poruka njihovog djelovanja  bude zasjenjena  skretanjem  pozornosti na osobnost pojedinca, odnosno kako bi se,  kako to navode autori „Blokadne kuharice” zagrebačkog  Filozofskog „izbjegao svaki  personalizirani spektakl”.
Artikuliranje studentskih  zahtjeva kroz plenumske  odluke i nedavna potpora studenata radnicama „Kamenskog”, na prvom mjestu upravo studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, danas je  prepoznata kao moment  obrata nakon dvadesetogodišnje građanske pasivnosti.
– Kao najdragocjeniju stvar  proizašlu iz studentskog pokreta smatramo povezivanje  studenata i radnika, kao i  seljaka i svih ugroženih  društvenih skupina koji u  suštini nailaze na isti problem.  Ovo povezivanje najizraženije  je u Zagrebu gdje se može  izdvojiti nekoliko primjera:  podrška studenata seljacima  ispred Ministarstva prošle godine, održavanje plenuma  seljaka na Filozofskom fakultetu, podrška studenata i  građana akciji „Ne damo  Varšavsku”, nedavna podrška  studenata, ali i drugih građanskih inicijativa radnicama  „Kamenskog”. U vrijeme rastućeg pesimizma, ovo su svakako pozitivni primjeri na koje treba ukazivati i poticati  slične u svojoj lokalnoj zajednici. Smatramo da je solidarnost sredstvo s kojim se  stvaraju savezništva u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije, komercijalizacije i fleksibilizacije. Samo ako djelujemo zajedno, na nacionalnoj  i internacionalnoj razini, stvari se mogu mijenjati.