Skoro 80% ukupne hrvatske pomoći Ukrajini bilo je u obliku oružja i vojne opreme

Hrvatska vlada dosad je za pomoć Ukrajini odobrila 160 milijuna eura, od čega je čak 77 posto u oružju i vojnoj opremi, piše u nedjelju Jutarnji list.

Odgovor država članica Europske unije na rusku invaziju na Ukrajinu bio je munjevit. Prve odluke o slanju financijske i humanitarne pomoći, kao i odluku o otvaranju granica Unije za sve osobe koje su zbog ruskog napada morale napustiti svoje domove, članice EU donijele su odmah nakon što su trupe ruskog predsjednika Vladimira Putina 24. veljače 2022. godine počele brutalnu agresiju na susjednu zemlju.

Hrvatska je, kao i ostale članice Unije, odmah prema Ukrajini uputila šlepere pune hrane, lijekova, medicinske opreme, higijenskih potrepština… Slijedila je pomoć u prihvatu i zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica i donacija vrlo široke palete opreme i materijala – od sanitetskog materijala, preko vatrogasne opreme do detektora za mine.

Konačno, Hrvatska se odmah kao članica NATO saveza i Europske unije obvezala poslati značajnu vojnu pomoć u napadnutu Ukrajinu. Prema službenim podacima koje je Jutarnji list dobio od Vlade, upravo vojna pomoć čini najveći dio ukupne hrvatske pomoći Ukrajini. Naime, Vlada je dosad na teret državnog proračuna Ukrajini odobrila pomoć u ukupnom iznosu od 160 milijuna eura. Čak 76,87 posto tog iznosa odnosi se na vojnu pomoć.

Vlada je, prema službenim podacima, dosad donijela pet odluka o upućivanju vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 123 milijuna eura, odnosno 926,7 milijuna kuna. “S obzirom na to da su te odluke klasificirane stupnjem tajnosti ‘tajno’ i ‘povjerljivo’, nismo vam u mogućnosti dati podatke o vrsti vojne opreme”, poručili su iz Banskih dvora.

Uz vojnu, humanitarnu i financijsku pomoć, Hrvatska je žrtvama ruske agresije pomogla i otvaranjem svojih granica. Od početka invazije u Hrvatsku je ušlo gotovo 23 tisuće izbjeglica kojima su osigurani smještaj, obrazovanje i pomoć pri zapošljavanju. Također, svi ukrajinski državljani koji u Hrvatskoj borave kao raseljene osobe imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu., piše novinar Jutarnjeg lista Marko Špoljar.