SAMO TAKAV SLADOR U ŠKAULJEVIM VINOGRADIMA

Po sortama dobivamo vrijednosti: merlot 21 %, syrah i cabernet sovignon 20%, carignan 14%, grenache 15%, maraština i debit 15% te plavina 14%. Mjerenje šećera u grožđu treba obavljati svaka dva do tri dana. Kada se utvrdi da se sadržaj šećera ne povećava treba početi s berbom
Najveći broj turista smo otpratili i polako se okrećemo svakodnevnim poslovima rane jeseni. Najznačajniji posao koji je pred nama je berba grožđa i proizvodnja vina. Naravno grožđe će brati samo oni koji imaju vinograde, a proizvoditi vino će svi oni koji za to imaju bilo kakve uvjete. Vino za vlastite potrebe, ili kako ga popularno zovemo “domaće vino”, proizvodit će se u konobama, garažama, ostavama, vikendicama, šupama i tko zna gdje sve ne. Za proizvesti vino potrebno je osigurati kvalitetnu sirovinu, to jest grožđe.
Rod mladih vinograda
Kakvo je ovogodišnje grožđe, u kojoj je fazi zriobe i kada se očekuje berba pokušala je saznati naša ekipa vižitajući najveći vinograd na prostoru naše županije, a to je onaj na Nadinskom blatu.
 Nadinsko blato na površini od 300 hektara najveći je vinograd u Dalmaciji. Od toga je crnog grožđa na 200 hektara, a kako je crno vino sve traženije i popularnije grožđa će biti u izobilju. Vinogradi na Nadinskom blatu najvećim su dijelom dani u zakup, a manji dio je prodan obiteljskim gospodarstvima iz Nadina, Polače i Raštevića.
Značajan broj zakupoprimaca i novih vlasnika krenuo je u rekonstrukciju starih vinograda. To znači da se stari vinograd iskrčio i posadio novi. Kod toga je došlo i do promjene sortimenta. Nekada vodeće crne sorte grenache i carignan zamijenjene su u najvećoj mjeri syrachom, merlotom i cabernet sovignonom. Rekonstrukcija vinograda započela je prije tri godine i sada prvi mladi vinogradi upravo stupaju na rod.
Kod Šime Škaulja
Da bismo saznali kakvo je grožđe, koliki je slador, kada će berba, svratili smo u Nadinu kod Šime Škaulja. A kod koga drugog nego kod Šime, jer upravo on je proizveo crno vino koje je postalo prvak na vinskoj manifestaciji Vinovo 2008. održanoj u Stankovcima.
Na obiteljskom gospodarstvu u Nadinu dočekuje nas Šime sa suprugom Duškom.
Hoćemo li prvo u vinograd ili ćemo vidjeti budući podrum?! Idemo u vinograd jer kasnije će pržiti zvizdan pa će u podrumu biti ugodnije, predlaže naša ekipa. Može li s nama i brat Joso da vidimo i njegov vinograd, pita Šime.
– Vrag mu brani, govori netko iz ekipe.
Šime Škaulj posjeduje 4 hektara vinograda. Od toga je hektar starog vinograda sa sortom grenache, a sve ostalo je mladi vinograd u kojem su posađene sorte syrah, merlot i caberne sovignon. Mladi vinogradi su starosti od dvije do šest godina i upravo sada počinje pravi rod, pojašnjava Šime.
Vinogradi uredni, bez trunke korova, loza pažljivo upletena u armaturnu žicu, stupovi poredani kao vojnici, a grožđa više nego obilno.
– Ovo sve održavamo supruga Duška i ja. Sve se stigne, ako se pravovremeno pristupi poslu. Ukoliko se zakasni tada je problem. Osim toga posjedujem i odgovarajuću mehanizaciju pa sve u svemu nije problem komentira Šime.
Joso i sinovi
Joso Škaulj posjeduje 3,5 hektara vinograda. Od toga hektar bijelog podignut na vlastitom zemljištu prije pet godina, a ostalo crno podignuto u Nadinskom blatu prije dvije godine.
 – Za razliku od brata Šime, meni brigu o vinogradu vode sinovi Ante i Nikica s obiteljima. Oni su mladi ljudi i zaljubljeni u vinograd. Bez obzira što su u radnom odnosu, svaki slobodan trenutak provode u vinogradu, pojašnjava Joso.
Da je tome tako uvjerila se i naša ekipa vidjevši uredan vinograd i zdravo grožđe.
Vrijeme je da se vidi koliko su bobice sakupile sladora. Da bismo odredili postotak šećera u grožđu koristimo se refraktometrom.
Refraktometar i suhe tvari
Refraktometar je optička sprava koja pokazuje postotak suhe tvari u nekom proizvodu. Na skali refraktometra direktno očitavamo Oechslove stupnjeve Oe° sadržaja šećera ili Baboove postotke šećera. Naši vinogradari prvenstveno koriste Baboovu skalu izraženu u postocima sadržaja šećera.
Prolazimo kroz vinograd i pažljivo biramo grozdove različite izloženosti suncu i različite zrelosti. Očitavamo vrijednosti, ne možemo vjerovati. Ponovno uzimamo uzorke i ponovno mjerimo. Provjeravamo je li refraktometar pravilno baždaren. Sve je u redu i moramo vjerovati. Po sortama dobivamo vrijednosti: merlot 21 %, syrah i cabernet sovignon 20%, carignan 14%, grenache 15%, maraština i debit 15% te plavina 14%.
Sadržaj šećera – samo takav. On može varirati od vinograda do vinograda u malom postotku. Na sadržaj šećera ima utjecaj rodnost, položaj, gnojidba i još dosta toga.
Bez obzira na sve berba će biti uskoro. Kada treba početi s berbom, zapitat će mnogi vinogradari?
Odluka o berbi
Treba imati na umu da se dnevni prirast sadržaja šećera od početnih 0,1 % do posljednjih, vrlo sunčanih dana pred berbu u povoljnim uvjetima može povećati i do 0,2 %. Uz to ne treba zaboraviti da se tih posljednjih dana sazrijevanja grožđa u njemu najviše razvijaju mirisne buketne materije (svojstvene sorti), koje daju vinu bogatstvo svih sortnih osobina (miris, okus, boja). Mjerenje šećera u grožđu treba obavljati svaka dva do tri dana. Kada se utvrdi da se sadržaj šećera ne povećava treba početi s berbom. Naravno, ako je vrijeme lijepo. Ukoliko dođe do jačih kiša ili ne daj bože grada s berbom treba odmah započeti.
Kako sada stvari stoje berba će, ovisno o sortama, položaju i ostalom, započeti uskoro, a prema stanju grožđa kvaliteta ne bi trebala biti upitna. A koja cijena grožđa? Tek će se znati.