»Samo ime Preko svjedoči o bliskoj povezanosti njegovog razvitka sa Zadrom«

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru jučer je počeo dvodnevni znanstveni skup »Preko i njegovo područje«. Drugi dio je na rasporedu danas, u Osnovnoj školi Valentin Klarin u Preku. Sudionike u Preku, osim znanstvenih panela i rasprava očekuje i bogat zabavni program: 30. pjesnička manifestacija »Brižićev dvuor«, koju suorganizira Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Zadru, izlet na Školjić te posjet Samostanu sv. Pavla Pustinjaka i večernji glazbeni program, pod dirigentskom palicom Ive Nižića, u režiji Živka Nižića.
Skup je otvorio prof. dr. sc. Robert Bacalja, predsjednik Organizacijskog odbora skupa. Nakon njega prigodne su riječi uputili: načelnik Općine Preko Jure Brižić, nadbiskup Želimir Puljić, župan Božidar Longin i prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo.

Povijesni hod Preka
Tema skupa, koji je već nekoliko puta odgađan, je Preko, u svom povijesnom hodu, od početaka do današnjih dana.
– Očekuje nas dovršetak zbornika radova, na kojem smo već započeli raditi, istakno je Bacalja, predsjednik Organizacijskog odbora skupa i još jednom zahvalio svim sudionicima što su se u ovom nepovoljnom vremenu odazvali sudjelovanju i pokazali izuzetnu odgovornost i predanost radu, kako bi uživo izložili rezultate svog znanstvenog i istraživačkog rada.
– Prema predloženim temama, predstavljamo jedan sveobuhvatni znanstveni opus, koji će dati nova prikladna tumačenja onoga što je Preko iznjedrilo u povijesnom hodu prema budućnosti, izgrađujući jedan specifični kulturno – povijesni i gospodarski imaginarij mediteranskog prostora, objasnio je Bacalja i istaknuo kako je Preko u svojoj bogatoj povijesti imalo veliko značenje na prostoru sjeverne Dalmacije, prvenstveno zbog svog povoljnog geografskog položaja.
– Samo ime Preko svjedoči o bliskoj povezanosti njegovog razvitka sa Zadrom, te u konačnici formiranja Preka kao glavnog otočnoga prometnog i administrativnog središta. Život u Preku, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi, teče od prapovijesti. Posebno valja istaknuti tvrđavu sv. Mihovila, najveći srednjovjekovni fortifikacijski sustav na zadarskom području, istaknuo je Bacalja i još jednom ponovio kako je osnivanje Samostana franjevaca sv. Pavla Pustinjaka u 15. stoljeću doprinijelo daljnjem duhovnom i kulturnom razvoju naselja.
– Mnoge zadarske obitelji su od 15. do 19. stoljeća u Preku podizale svoje ljetnikovce. Jedan od njih pripadao je i poznatom slikaru Francescu Salghettiju Drioliju. U Preku je 1842. godine utemeljena jedna od prvih pučkih škola na zadarskom području. Veliki gospodarski iskorak učinjen je otvaranjem maslinarske zadruge, kazao je Bacalja i objasnivši kako u vremenu između dva svjetska rata, zbog gubitka Zadra, koji je po odredbama Rapalskog ugovora pripao Italiji, Preko postaje administrativno središte otoka.
– Nakon Drugog svjetskoga rata, glavni ekonomski pokretač otoka postaje turizam, a poseban značaj ima i pomorstvo. Znanstveni skup o Preku za cilj ima razmotriti različite aspekte, koji su pridonijeli društvenom, gospodarskom i kulturnom razvitku naselja u bližoj i daljnjoj prošlosti, a s obzirom na povijesno – geografsko značenje prostora, zaključio je Bacalja.

Vrijedna monografija
Ovaj događaj rezultat je velikog znanstvenoistraživačkog rada te je uvertira u konačnu izradu i objavu monografije, koja ima poseban i povijesni značaj. Monografija će obuhvatiti razne teme iz povijesti i nekadašnjeg života Preka, ali i neke suvremene pojave u društvu i životu otočana.
– Brojne vrijedne činjenice i podaci ostat će zapisani i zabilježeni na jednom mjestu, u jednom izrazito vrijednom i poučnom izdanju, koje će biti od velikog značaja za daljnje istraživanje i pisanje nekih novih znanstvenih djela o Preku, objasnio je Jure Brižić, načelnik Općine Preko i istaknuo kako je ovo prvo značajnije i sveobuhvatnije djelo o Preku i okolici nakon skoro sto godina, koliko je prošlo od 1924. godine, kada je dubrovački biskup Josip Marčelić, porijeklom Prečanin napisao djelo »Crtice o Preku«, što monografiji daje još veći značaj i važnost te na taj način pridonosi očuvanju otočne povijesti, tradicije, kulture i identiteta te otočnog načina života, kao nacionalnog blaga.

Doprinos biskupa Marčelića
Nadbiskup Puljić posebno se osvrnuo na rad i službu biskupa Josipa Marčelića, koji je 34 godine služio kao poglavar Dubrovačke biskupije te je svojim radom i aktivnostima obogatio kulturni i vjerski život grada. Djelovao je u vrijeme Austro-Ugarske, Prvoga svjetskoga rata te Kraljevine SHS i Jugoslavije.
– Drago mi je bilo vidjeti, da će na ovom simpoziju biti govora o dvojici velikih Prečana, biskupu Marčeliću, čiji sam višegodišnji nasljednik bio u Dubrovačkoj biskupiji. U vrijeme kada je on bio dubrovački biskup, ostavio je važan trag ne samo u povijesno-kulturnom i religijskom okviru, već i u onom znanstvenom, naglasio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić i dodao kako je biskup Marčelić nakon profesorske, rektorske službe u Zadru, upravljao Dubrovačkom biskupijom pune 34 godine.
– Osobito se istaknuo u borbi za očuvanje glagoljice. Pokrenuo je i list Dubrovačke biskupije, koji je su svoje vrijeme bio avangarda. Bio je i utemeljitelj Družbe sestara kćeri milosrđa. Svojim se radom osobito istaknuo u humanitarnom radu, te na polju odgoja i obrazovanja. Sudjelovao je u osnivanju Biskupskog sjemeništa kraj katedrale te svećeničke književne družbe za izobrazbu 1904. godine. Poticao je aktivno udruživanje i sudjelovanje vjernika u društvu, kako bi svojim djelovanjem obogatili kulturni i politički život grada, zaključio je nadbiskup Puljić.

Suradnja Općine i Sveučilišta
– Ovaj je znanstveni skup zanimljiv pokušaj ukoričavanja povijesti i sadašnjosti Preka. Na ovom će se znanstvenom skupu govoriti o vrlo dinamičnoj povijesti Preka i okolnih mjesta, koja je obilježena brojnim događajima, utkanim u povijesne knjige zadarskog područja. Preko je bogato kulturno-povijesnim posebnostima, od kojih se svakako ističe jedinstveni mjesni govor s posebnom intonacijom. Preko je zbog svoje pozicije i kroz povijest, ali i danas, neizostavno povezano s gradom Zadrom, kroz povijest kao središte zadarskih otoka, a danas kao sjedište jedne od gospodarski najsnažnijih otočnih općina, istaknuo je župan Božidar Longin.
Okupljenima se uime rektorice prof. dr.sc. Dijane Vican i Sveučilišta posljednji obratio prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo.
– Ovim skupom još se jednom osvrćemo na pitanje kako znanstvena zajednica svojim radom može pridonositi boljitku regije i cijele države. Imaginaj, koji se isprepliće s kulturnom i prirodnom baštinom, izuzetno je važan jer čini ambijent razvitka pojedine zajednice, istaknuo je Faričić i dodao kako je Sveučilište u Zadru prepoznalo važnost ovoga prostora, koje osim općine Preko i njoj pripadajućih naselja, okuplja i otočiće Ošljak ili Lazaret, Školjić ili Galevac i Idulu te naseljene otoke Rivanj i Sestrunj.
– Sveučilište u Zadru je s Općinom Preko potpisalo i sporazum o suradnji. Tim je sporazumom predviđeno organiziranje različitih znanstvenih aktivnosti, ali i angažman akademske zajednice u konkretnim razvojnih projektima. Osmišljen je i konkretan program obnove stare školske zgrade na Ošljaku, koja bi trebala postati dislocirani sveučilišni centar, koji će se osobito baviti otočnim stanovništvom, zaključio je Faričić.