Foto: Zvonko KUCELIN
Što osim hrane možemo proizvoditi a da nam netko drugi ne donese tehnologiju, tržište i investicije?
Suočeni smo sa sušom, ne tek ovdje već diljem svijeta, što je dovelo do pada prinosa temeljnih kultura od SAD-a, Rusije, Kine do Australije. Zbog toga će cijene hrane na jesen rasti nekih namirnica i 15 posto. Izostanak uroda pšenice, odnosno žitarica, kukuruza i soje gotovo automatski povlači poskupljenje i svih ostalih namirnica – mesa, mlijeka, sira…, jer su ratarske krušarice, odnosno krmne biljke input svega ostalog u poljodjelstvu. Tako ćemo na krizu dobiti i daljnji udarac.
To da će cijene hrane rasti i bez incidentnih klimatskih zbivanja jasno je i malom djetetu, jer stanovnika je na zemlji sve više, odnosno govorimo o 7,5 milijardi ljudi koje treba nahraniti. Uz to potrošnja će rasti i jer sve veći dijelovi svijeta izlaze iz siromaštva. Događat će se i dodatni poremećaji, ne tek klimatski, već i, recimo, težnja dijela urodima uljarica i drugih biljaka bogatih zemalja da uz lude cijene nafte proizvode biogorivo. Pa će dio hrane završavati u automobilima.
Dok Hrvatska mašta o investicijama i proizvodnji
Hrvatska je katastrofa da nema investicija i ne zna u što investirati, da nema proizvodnje i da je uvozno ovisna zemlja u gotovo svemu. Istovremeno živimo u zemlji koja na površinama i uz klimu koja ima može hraniti najmanje deset milijuna ljudi. A daleko više hrane uvozimo nego izvozimo. Istovremeno maštamo o tome što bi smo mogli proizvoditi i molimo boga da nam stranci dođu i donesu proizvodnju. Hranu, odnosno poljoprivredu možemo odraditi sami jer za to imamo i zemlju, i ljude, i znanje. Nemamo sve ostalo, od strategije do organizacije i legislative.
Najbanalnija hrvatska razvojna priča je, dakle, poljoprivreda. No, od nje vjerojatno ništa. Naime, Hrvatska ima neobrađene zemlje kao malo tko ili možda nitko u Europi. Ima stanovništvo koje troši hranu, većinom iz uvoza i nerijetko nekvalitetniju od one koju smo u stanju sami proizvesti. Čak i ako učinimo upitnim našu sposobnost da proizvodimo jednako jeftinu hranu kao drugi, da bismo je mogli izvoziti – imamo turizam velikog intenziteta, s obzirom na broj stanovnika, koji je enormni potrošač hrane i pića. U njemu je plasmanom hrane moguće, uz dodatnu vrijednost, postići i veće cijene i veće učinke.
I, naravno, ostaje mogućnost i izvoza barem nekih vrsta hrane koje zemlje s kojima uobičajeno surađujemo nemaju, pa i izvoza prema dalekim zemljama – uzmimo primjer tuna i Japana ili sadašnje strastvene borbe hrvatskih vinara da se plasiraju u Kinu.
No od toga već desetljećima ništa.
Ulaganja i sredstva
Najviše se paradoksalno učinilo u sadnji višegodišnjih nasada, vinograda, maslinika i voćnjaka. Zašto paradoksalno? Jer to traži najveća ulaganja i najduži rok povrata jer tek na četvrtu-petu godinu možemo govoriti o ozbiljnom urodu. I kada to već imaš – gdje ćeš prodati. Najviše smo se pomaknuli s vinom, a imamo cjelogodišnju proizvodnju neprodanu u podrumima od lani.
Kod povrća je obrt – nekoliko mjeseci, i više berbi godišnje.
Naravno, na putu nam je prepreka i navika, odnosno bijeg od sela duboko urezan u sadašnje generacije. Potom i temeljni problem koji niti jedna državna tvorevina i samo stanovništvo nije riješilo – najveći broj vlasnika obradive zemlje (neobrađene) vjerojatno na svijetu (u srazmjeru broja stanovnika) prosječna veličina posjeda ispod kriterije isplativosti, prosječna razbijenost posjeda na gomilu parcela i sve to kao nepodobnost za istinsku suvremenu poljoprivredu.
Naše znanstvene i analitičke studije pokazuju da unatoč golemim ulaganjima u poticaje u poljoprivredi dobivamo manje proizvoda nego bez njih?
Ulaskom u EU Hrvatskoj će biti na raspolaganju više od 300 milijuna eura bespovratnih sredstava godišnje iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, istaknuto je na mnogo mjesta pa i na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) s predstavnicima banaka i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
najnovije
najčitanije
Plodovi zemlje i mora
UZGOJ ŠPAROGA
Zelene šparoge vole sunčano mjesto, rahlo i plodno tlo
Zadar
MEĐUNARODNI DAN PRIMALJA
OB Zadar organizira Dane otvorenih vrata rodilišta
Plodovi zemlje i mora
O TOME SE GOVORI
Maslini je nužna pomoć da što manje osjeti toplotni stres
Zadar
NAJAVA
Policija snima današnju utakmicu između KK Zadra i Dubrave
Plodovi zemlje i mora
ZAHTJEVNA PROIZVODNJA
Obitelj Kolombo uzgaja više od 30 vrsta ljutih paprika i egzotičnih rajčica
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Županija
OBAVIJEST