Foto: iStock/NL
Europska konfederacija sindikata (ETUC) objavila je vodič koji će pomoći radnicima da spriječe zlouporabu umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja radnih mjesta te »vrate kontrolu nad svojim radnim mjestima«.
Sindikati, naime, upozoravaju da je algoritamsko upravljanje, odnosno korištenje računalno programiranih postupaka za upravljanje radnicima, sve prisutnije u europskom gospodarstvu, a istraživanje OECD-a objavljeno ranije ove godine pokazalo je da je 79 posto radnih mjesta usvojilo barem jedan alat za algoritamsko upravljanje.
Ta tehnologija se sve više koristi za određivanje plaća, procjenu učinka i donošenje odluka o zapošljavanju i otpuštanju, a također nadzire i emocije zaposlenika i njihovo ponašanje na radnom mjestu.
Gubitak kreativnosti
Primjerice, radnici u Amazonovim distribucijskim skladištima podvrgnuti su intenzivnom nadzoru i širokom sustavu algoritamskih metrika učinka i evaluacije, što učinkovito dovodi radnike u međusobnu konkurenciju, navode u Europskoj konfederaciji sindikata i upozoravaju da previše tvrtki pokušava zadržati algoritme koji stoje iza tih odluka u tajnosti kako bi onemogućile radnike i izbjegle odgovornost.
Vodič pod nazivom »Pregovaranje o algoritmu: Sindikalni priručnik« bit će stoga sveobuhvatan vodič za sindikate o tome kako osigurati zaštitu prava, plaća i uvjeta rada radnika u doba algoritamskog upravljanja, a Savez samostalnih sindikata dobit će prijevod vodiča za potrebe sindikalnih povjerenika u Hrvatskoj, najavljuje izvršna tajnica SSSH-a za međunarodne odnose i razvoj organizacije Dijana Šobota koja je provela istraživanje o tome koliko se umjetna inteligencija koristi za poboljšanje rada sindikata te u kolikoj mjeri utječe na radnička prava.
– Ti su utjecaji ambivalentni: s jedne strane UI donosi poboljšanja (povećanje učinkovitosti, ubrzanje rada, poboljšanje sigurnosti), ali istovremeno, posebno ako se njome ne upravlja na demokratski način, ta se potencijalna poboljšanja pretvaraju u potkopavanje uvjeta rada i negativne posljedice, npr. fragmentacija radnih mjesta, erozija profesionalizma, gubitak sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Drugim riječima, UI ih može preokrenuti u suprotnost, gdje učinkovitost postaje preopterećenje, a podrška se pretvara u stalni nadzor i gubitak autonomije, pri čemu radnici riskiraju postati »stroj stroja«, svedeni na puke nadglednike UI-ja, a ne kreatore čiji se doprinos, stručnost i iskustvo vrednuju«, navodi Šobota i dodaje da je kod radnika prisutan aspekt straha od nadzora koji uključuje dehumanizaciju radnih uvjeta, tj. gubitak ljudskog kontakta.
Osim toga, upozorava Šobota, u odnosu na sve dosadašnje tehnologije nadzora učinkovitosti radnika, umjetna inteligencija ne zahvaća samo tzv. »plave ovratnike«, odnosno manualni rad, nego sve više ulazi i u sferu kognitivnog rada, odnosno visokokvalificiranih poslova tzv. »bijelih ovratnika« čime tvrtke gube na kreativnosti i stručnom potencijalu jer se pretjerano oslanjaju na UI.
Stoga je namjera sindikata da i oni budu za stolom kada menadžment tvrtke bude odlučivao o implementaciji algoritamskog upravljanja radnicima jer se u protivnom postavlja pitanje hoće li UI služiti ljudima ili će se dogoditi obrnuto.
Pozitivni primjeri
– Svi govore o umjetnoj inteligenciji, i akademija, i poslodavci, i političari, a radnike nitko ništa ne pita, a u tome leži najveća opasnost, jer radnici i ne znaju da tvrtka koristi UI i da su joj radnici već podvrgnuti.
To je još opasnije jer UI tako utječe na naš rad, a radnik gubi dostojanstvo što kod njega stvara nesigurnost, strah i frustraciju. U konačnici, radnici gube osjećaj ponosa da mogu pridonijeti tvrtki, a tvrtke gube potencijal svojih radnika, navodi Šobota.
Priručnik »Pregovaranje o algoritmu« ipak dokumentira i rastući broj slučajeva u Europi u kojima radnici uspješno pregovaraju o korištenju algoritamskih sustava upravljanja putem kolektivnih ugovora.
Navodi se primjer sporazuma između platforme za dostavu hrane i sindikata u Španjolskoj, koji uključuje pravo radnika na informacije o »parametrima« UI sustava te »Komisije za algoritme« sastavljene od predstavnika sindikata i poslodavaca koja nadgleda provedbu sporazuma.
Spominje se i primjer sporazuma između platforme za čišćenje doma i sindikata u Danskoj, koji osigurava da platforma pruža sveobuhvatno objašnjenje za algoritamski određene odluke, a ako se objašnjenje ne može dati, odluka se smatra nevažećom.
Sporazum također uključuje i »digitalni klub« kako bi radnici mogli pristupiti svojim sindikalnim predstavnicima putem aplikacije.
Priručnik također identificira razne načine na koje radnici koriste alate i tehnike za oporavak podataka, odnosno kako bi pristupili vlastitim podacima, od korištenja svojih prava prema GDPR-u za podnošenje zahtjeva za pristup subjektu do razvoja »protuaplikacija« koje su digitalni alati za radnike za agregiranje i razumijevanje njihovih podataka.
Direktiva 2026. postaje zakon
U Europskoj konfederaciji sindikata podsjećaju da će Direktiva EU-a o platformskom radu postati zakon u državama članicama do prosinca 2026. i uključuje novi skup prava u vezi s algoritamskim upravljanjem – pravo na objašnjenje svih automatiziranih odluka i pravo predstavnika radnika na konzultacije o promjenama sustava umjetne inteligencije.
– Iznimno je bitno da kao društvo provedemo fundamentalni dijalog o tome kakav UI želimo, tj. koja je svrha i cilj njegove implementacije, kako bismo osigurali »bolju verziju UI-ja.
Drugim riječima, kako bismo osigurali da očekivane koristi budu ravnomjerno i pravedno raspoređene među svima, a ne rezervirane samo za nekolicinu«, zaključuje Dijana Šobota.
najnovije
najčitanije
Kultura
Latisana per il Nord-Est
Roman “Brod za Issu” Roberta Perišića dobitnik talijanske književne nagrade
Svijet
Rio De Janeiro
Zbog policijskog obračuna s bandom iz favele na vrhu brda ‘zaglavilo’ 200 turista
Ostali sportovi
Boks
Okolie pao na dopinškom testu prije borbe s Yokom
Svijet
Katolički poglavar
Papa Lav upozorava: ‘Budućnost čovječanstva je ugrožena’
Scena
U 76. godini
Preminuo Alen Osmond, pjevač pop grupe The Osmonds
Zadar
FLORUM
Cvjeta posao na prvom zadarskom buketomatu! ‘Kristina mi je rekla poslovnu ideju, a ja sam samo rekla – da’
Scena
Slavni pjevač
Mladen Grdović objavio fotografiju s kćeri Sarom i oduševio fanove. Sjećate li je se iz njegovog spota?
Zadar
kraj stare ere
GAŠI OTVORENO NAKON IZBORA Novi šef SDP-a u Zadru: ‘HDZ-ovi igrači su htjeli raskol, ali mi smo drugarska stranka’
Zadar
oglasili se
REAGIRALI IZ BOLTA: ‘Bolt u potpunosti odbacuje navode Ivana Bulata da ne posluje po zakonu’
Zadar
IGOR JELENIĆ