Radnici se sve češće nadziru putem algoritama umjetne inteligencije

Europska konfederacija sindikata (ETUC) objavila je vodič koji će pomoći radnicima da spriječe zlouporabu umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja radnih mjesta te »vrate kontrolu nad svojim radnim mjestima«.

Sindikati, naime, upozoravaju da je algoritamsko upravljanje, odnosno korištenje računalno programiranih postupaka za upravljanje radnicima, sve prisutnije u europskom gospodarstvu, a istraživanje OECD-a objavljeno ranije ove godine pokazalo je da je 79 posto radnih mjesta usvojilo barem jedan alat za algoritamsko upravljanje.

Ta tehnologija se sve više koristi za određivanje plaća, procjenu učinka i donošenje odluka o zapošljavanju i otpuštanju, a također nadzire i emocije zaposlenika i njihovo ponašanje na radnom mjestu.

Gubitak kreativnosti

Primjerice, radnici u Amazonovim distribucijskim skladištima podvrgnuti su intenzivnom nadzoru i širokom sustavu algoritamskih metrika učinka i evaluacije, što učinkovito dovodi radnike u međusobnu konkurenciju, navode u Europskoj konfederaciji sindikata i upozoravaju da previše tvrtki pokušava zadržati algoritme koji stoje iza tih odluka u tajnosti kako bi onemogućile radnike i izbjegle odgovornost.

Vodič pod nazivom »Pregovaranje o algoritmu: Sindikalni priručnik« bit će stoga sveobuhvatan vodič za sindikate o tome kako osigurati zaštitu prava, plaća i uvjeta rada radnika u doba algoritamskog upravljanja, a Savez samostalnih sindikata dobit će prijevod vodiča za potrebe sindikalnih povjerenika u Hrvatskoj, najavljuje izvršna tajnica SSSH-a za međunarodne odnose i razvoj organizacije Dijana Šobota koja je provela istraživanje o tome koliko se umjetna inteligencija koristi za poboljšanje rada sindikata te u kolikoj mjeri utječe na radnička prava.

– Ti su utjecaji ambivalentni: s jedne strane UI donosi poboljšanja (povećanje učinkovitosti, ubrzanje rada, poboljšanje sigurnosti), ali istovremeno, posebno ako se njome ne upravlja na demokratski način, ta se potencijalna poboljšanja pretvaraju u potkopavanje uvjeta rada i negativne posljedice, npr. fragmentacija radnih mjesta, erozija profesionalizma, gubitak sposobnosti kritičkog razmišljanja.

Drugim riječima, UI ih može preokrenuti u suprotnost, gdje učinkovitost postaje preopterećenje, a podrška se pretvara u stalni nadzor i gubitak autonomije, pri čemu radnici riskiraju postati »stroj stroja«, svedeni na puke nadglednike UI-ja, a ne kreatore čiji se doprinos, stručnost i iskustvo vrednuju«, navodi Šobota i dodaje da je kod radnika prisutan aspekt straha od nadzora koji uključuje dehumanizaciju radnih uvjeta, tj. gubitak ljudskog kontakta.

Osim toga, upozorava Šobota, u odnosu na sve dosadašnje tehnologije nadzora učinkovitosti radnika, umjetna inteligencija ne zahvaća samo tzv. »plave ovratnike«, odnosno manualni rad, nego sve više ulazi i u sferu kognitivnog rada, odnosno visokokvalificiranih poslova tzv. »bijelih ovratnika« čime tvrtke gube na kreativnosti i stručnom potencijalu jer se pretjerano oslanjaju na UI.

Stoga je namjera sindikata da i oni budu za stolom kada menadžment tvrtke bude odlučivao o implementaciji algoritamskog upravljanja radnicima jer se u protivnom postavlja pitanje hoće li UI služiti ljudima ili će se dogoditi obrnuto.

Pozitivni primjeri

– Svi govore o umjetnoj inteligenciji, i akademija, i poslodavci, i političari, a radnike nitko ništa ne pita, a u tome leži najveća opasnost, jer radnici i ne znaju da tvrtka koristi UI i da su joj radnici već podvrgnuti.

To je još opasnije jer UI tako utječe na naš rad, a radnik gubi dostojanstvo što kod njega stvara nesigurnost, strah i frustraciju. U konačnici, radnici gube osjećaj ponosa da mogu pridonijeti tvrtki, a tvrtke gube potencijal svojih radnika, navodi Šobota.

Priručnik »Pregovaranje o algoritmu« ipak dokumentira i rastući broj slučajeva u Europi u kojima radnici uspješno pregovaraju o korištenju algoritamskih sustava upravljanja putem kolektivnih ugovora.

Navodi se primjer sporazuma između platforme za dostavu hrane i sindikata u Španjolskoj, koji uključuje pravo radnika na informacije o »parametrima« UI sustava te »Komisije za algoritme« sastavljene od predstavnika sindikata i poslodavaca koja nadgleda provedbu sporazuma.

Spominje se i primjer sporazuma između platforme za čišćenje doma i sindikata u Danskoj, koji osigurava da platforma pruža sveobuhvatno objašnjenje za algoritamski određene odluke, a ako se objašnjenje ne može dati, odluka se smatra nevažećom.

Sporazum također uključuje i »digitalni klub« kako bi radnici mogli pristupiti svojim sindikalnim predstavnicima putem aplikacije.

Priručnik također identificira razne načine na koje radnici koriste alate i tehnike za oporavak podataka, odnosno kako bi pristupili vlastitim podacima, od korištenja svojih prava prema GDPR-u za podnošenje zahtjeva za pristup subjektu do razvoja »protuaplikacija« koje su digitalni alati za radnike za agregiranje i razumijevanje njihovih podataka.

Direktiva 2026. postaje zakon

U Europskoj konfederaciji sindikata podsjećaju da će Direktiva EU-a o platformskom radu postati zakon u državama članicama do prosinca 2026. i uključuje novi skup prava u vezi s algoritamskim upravljanjem – pravo na objašnjenje svih automatiziranih odluka i pravo predstavnika radnika na konzultacije o promjenama sustava umjetne inteligencije.

– Iznimno je bitno da kao društvo provedemo fundamentalni dijalog o tome kakav UI želimo, tj. koja je svrha i cilj njegove implementacije, kako bismo osigurali »bolju verziju UI-ja.

Drugim riječima, kako bismo osigurali da očekivane koristi budu ravnomjerno i pravedno raspoređene među svima, a ne rezervirane samo za nekolicinu«, zaključuje Dijana Šobota.