Prva nekretnina i vikendica plaćat će se kao dosad

Porez će se obračunavati na fiskalnu vrijednost nekretnine, koja će u startu biti umanjena za 30 posto. Vlasnici koji žive u svojim nekretninama imat će pravo i na olakšice koje će određivati lokalna samouprava, i njima bi porez na nekretnine trebao biti na razini godišnje komunalne naknade

Građani koji u svome vlasništvu imaju dvije nekretnine ne bi trebali osjetiti udar poreza na nekretnine koji će se u Hrvatskoj plaćati od 1. travnja sljedeće godine po stopi od 1,5 posto. Za stan ili kuću u kojoj je netko nastanjen te za objekt u kojem povremeno živi, a to su vikendica, druga kuća ili stan, država daje takve olakšice da će iznos poreza biti na razini komunalne naknade koju su građani i dosad plaćali i koja se ubuduće ukida. Uz to, olakšice su osigurane i onima koji svoje stanove iznajmljuju i njima bi porez na nekretnine trebao biti na razini komunalne naknade, ali će podstanare morati prijaviti i na to će plaćati porez na iznajmljivanje stanova. Obveznik poreza je stvarni korisnik nekretnine, a plaćat će ga i stranci vlasnici nekretnina u Hrvatskoj. Naposlijetku, porez se neće obračunavati na vrijednost cijele nekretnine, već na njenu vrijednost umanjenu za 30 posto.
Prosječna vrijednost
To su najvažniji su detalji vezani uz porez na nekretnine što su ih jučer predstavili ministar financija Slavko Linić i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec. Time je ministar financija Slavko Linić koji je otpočetka obećavao da neće biti rasta opterećenja na prvu nekretninu ipak dijelom popustio pred javnim kritikama kako veliki dio hrvatskih obitelji ima vikendicu ili naslijeđenu kuću, a sada nisu sposobni plaćati na to visoke poreze. I u Vladi su vjerojatno procijenili da nije najbolji trenutak da prikupljanju negativne poene jačim opterećenjem.
Vlasnici kuća i stanova na treću će nekretninu plaćati porez po stopi od 1,5 posto na fiskalnu vrijednost. No, ni njima se ta stopa neće obračunati na stopostotni iznos fiskalne vrijednosti, nego će im država dati popust od 30 posto. Tako će se za stan čija je fiskalna vrijednost 100 tisuća eura, porez na nekretnine obračunavati na 70 tisuća eura, pa će godišnje koštati 1.050 eura. Fiskalnu vrijednost nekretnine određivat će Ministarstvo financija, a ona će se računati na osnovu prosječne vrijednosti u određenom kvartu, ali i starosti zgrade i vrsti gradnje.
Koliku će olakšicu imati vlasnici koji žive u svojim nekretninama, ili ih iznajmljuju odredit će lokalna samouprava, kojoj će i pripasti porez na nekretnine, a Ministarstvo financija predlaže da ta olakšica bude od 88 do 95 posto, a koliko će to doista biti odredit će svaka lokalna zajednica za sebi. Jednako će se tretirati i stanovi koje su njihovi vlasnici iznajmili bez obzira koliko takvih nekretnina imaju. Ravateljica Čavlović Smiljanec ponudila je i izračune za nekoliko gradova u Hrvatskoj prema kojima se za prvu nekretninu ili onu koja je iznajmljena neće ništa promijeniti, nego će porez na imovinu biti na razini komunalne naknade.
Za drugu nekretninu, u kojoj privremeno stanuju, a to su vikendica ili drugi stan, nudi se olakšica od 70 do 85 posto, o čemu opet odlučuje lokalna zajednica.
Slijedi javna rasprava
Što se tiče gospodarstva, za industriju je plan propisati olakšicu od 85 posto, dok bi u djelatnosti trgovine ta olakšica bila 40 posto.  Olakšice će moći ostvariti samo oni koji su vlasnici legaliziranih imovina, to znači da bi građani koji ni ne pokušavaju legalizirati svoju kući mogli platiti puni iznos poreza.
Ministar Linić kazao je da očekuje višemjesečnu javnu raspravu o prijedlogu Ministarstva, a objasnio je i da je uvođenje poreza na imovinu motivirano željom da se rastereti rad.    
– Imovinski porezi u Hrvatskoj neznanto su iznad nula posto poreznih prihoda, što nigdje u Europi nije slučaj. Ovime ćemo to izmijeniti jer se i u cijeloj Europi vode rasprave o tome kako oporezivati imovinu, a smanjiti opterećenja na rad, pojasnio je Linić.
Na pitanje je li Ministarstvo popustilo pod javnim pritiskom, pa se zato nude olakšice i za drugu nekretninu, Linić je odgovorio da je sustav koji je jučer predstavljen prilagođen građanima, ali da će puni iznos poreza po stopi od 1,5 posto platiti oni koji imaju tri, četiri ili pet nekretnina u kojima nitko ne živi niti su ih iznajmili.
– Ako netko ima treći stan i u njemu ne živi nitko od njegove obitelji, niti ga mora iznajmiti, onda je riječ o čovjeku koji je ipak bogatiji od prosjeka i mora doprinijeti više svojoj lokalnoj zajednici, poručio je Linić.
Banke drže cijene
Osvrnuo se ponovno i na otpore zakonu, pa je kazao kako već šest mjeseci informacijama koje izlaze u javnost i kojima se plaši ljude upravljaju “oni koji stoje iza ljudi koji imaju po deset stanova i žele izbjeći plaćanje poreza na imovinu”.
Linić je poručio i to da  porez na imovinu neće izbjeći ni banke ni tvrtke koje su vlasnici tisuća stanova koje ne uspijevaju prodati jer drže visoke cijene.
– Banke koje još uvijek stanove kojima je pala cijena knjiže po vrijednosti od 2,5 tisuće eura ili tvrtke koje se nadaju da će ih moći prodati po toj cijeni, moraju razmisliti isplati li im se čekati da im netko taj iznos i plati ili će spustiti cijenu kako bi prodali te stanove. Mogu ih i iznajmiti pa će na taj način plaćati znatno manji porez, a to će utjecati i na tržište iznajmljivanja stanova, kazao je Linić.

 IZRAČUN MINISTARSTVA FINANCIJA

STAN OD 110 m2 (u centru Zagreba)
(u kunama)
Fiskalna vrijednost  1.800.000
Porezna osnovica   1.300.000
Komunalna naknada 1.151
Porez na imovinu (vlasnik živi u njemu *) 980 do 2.354
Porez na imovinu (prazan) 19.612
 
STAN OD 55 m2
Fiskalna vrijednost 386.980
Porezna osnovica   270.886
Komunalna naknada  198
Porez na imovinu (vlasnik živi u njemu*) 203 do 487
Porez na imovinu (prazan) 4.063
(* ovisno o olakšicama)