Piletić o slučaju Zambija: ‘Radimo sve kako bi djeca, koja sad imaju hrvatsko državljanstvo, došla u Hrvatsku’

Nakon sastanka koalicije ministar socijalne skrbi Marin Piletić dao je izjavu i komentirao odredbu prema kojoj se država korisnicima minimalne naknade, odnosno najsiromašnijima može zabilježiti na jedinu nekretninu kao jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, javlja Televizija N1.

“Zbog reformi moramo ići u izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, time ćemo se baviti ove godine. Taj članak Zakona bit će temeljito preispitan što je konsenzus vladajuće koalicije – minimalno ćemo maknuti prvu nekretninu, odnosno onu koju su koristili korisnici zajamčene minimalne naknade”, rekao je Marin Piletić i dodao:

“Ovo nije Vlada koja želi otimati, nego pomagati. Podsjećam da korisnici naknade imaju pravo i na naknadu za ugroženog kupca energenta što iznosi 500 kuna. Imaju pravo i na jednokratne pomoći.”

“Vlada kreira novi paket mjera od 1. travnja. Naš prijedlog će biti da se ova odredba od 500 kuna za energente nastavi još minimalno godinu dana. Smatram da ovu zakonsku odredbu treba temeljito analizirati i preispitati, a prvu nekretninu ćemo maknuti iz predmeta zabilježbe”, istaknuo je.

Naglasio je i da postupak kod zabilježbe i brisanja iste nije jednostavan pa se korisnici ne moraju bojati da će se išta dogoditi u samo nekoliko dana: “Sam postupak naplate nije jednostavan. Postoji procedura po kojoj korisnik, odnosno nasljednici mogu tražiti otpis duga i brisanje zabilježbe. Ništa se u kratkom roku neće dogoditi. Dat ćemo jasnu uputu svim voditeljima socijalnih ureda da razgovaraju s korisnicima, da ih upute u sve da iskoriste pravo na minimalnu naknadu.”

Prokomentirao je i slučaj Hrvata u Zambiji te napomenuo da rade sve da bi se djeca, koja sad imaju hrvatsko državljanstvo, zaštitila i dovela u Hrvatsku:

“Nema novih detalja. U kontaktu smo i pokušavamo sa zambijskim vlastima redovno komunicirati, najviše zbog maloljetne djece koja imaju hrvatske dokumente, koji su hrvatsku građani. Radimo na tome da dođu u Hrvatsku. Od prvog dana je naš stav da je međudržavno posvojenje posljednja opcija. No, to nije ni čudno ni zabranjeno. Kao potpisnica Haaške konvencija podržavamo posvojenje iz RH ako je moguće. Poslali smo uputu svim naši bivšim centrima za socijalni rad da se svi informiraju, daju socijalnom radniku naznaku da razmišljaju o trećim zemljama kako bi i tu imali podršku.”