Ozbiljno istraživanje pojedinih lingvističkih pitanja

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru  jučer je održana javna obrana doktorske disertacije mr.  sc. Tomislava Levačića. Disertaciju pod naslovom  “Morfemika u suvremenom  ruskom jeziku” Levačić je  branio pred Stručnim povjerenstvom u sastavu: prof.  dr. sc. Željka Fink-Arsovski,  prof. dr. sc. Natalija Vidmarović i doc. dr. sc. Rafaela  Božić-Šejić.
U svojoj ocjeni dr. sc. Željka Fink-Arsovski ističe kako  je mr. sc. Tomislav Levačić  “svojom disertacijom pokazao da, u prvom redu, poznaje literaturu iz područja  morfemike, ali da je u stanju  i kritički pristupiti nekim  prihvaćenim pogledima i stavovima. Doktorand se  odlučio za interdisciplinarni  pristup morfemici i upravo  mu je ta povezanost morfemike s psiholingvistikom i  filozofijom jezika otvorila  neke nove vidike i dala mogućnost za formiranje ponekih originalnih stavova.
Jednim od većih znanstvenih doprinosa disertacije  može se smatrati raščlamba  morfema na podtipove, a  osobito podjela korijenskog  morfema na tri grupe s obzirom na stupanj leksičkoga  značenja. Zanimljiv doprinos disertacije jest i ponuda  nekoliko rješenja u diskutabilnim slučajevima.”, zapisala je Fink-Arsovski.
Dr. sc. Natalija Vidmarović je u svojoj ocjeni istaknula kako “rad autora predstavlja ne samo sustavan  pregled suvremenog stanja  morfemike, već i ozbiljno istraživanje pojedinih lingvističkih pitanja u kojima se  pogledi znanstvenika razlikuju. Doduše, kritičnost  pristupnika ponekad je  nešto prenaglašena, ali umijeće dubinski ulaziti u srž  problema nesumnjivo je pozitivna stranacjelokupne disertacije. Znanstveni doprinos doktorske disertacije  sastoji se prije svega u  uključivanju u istraživanje  spoznajnih rezultata psiholingvistike što omogućuje  nov način sagledavanja materijala, dakle, u izrazitom  interdisciplinarnom pristupu. Kao znanstveni doprinos  može se istaknuti i nov način  klasifikacije morfema, u ponudi vlastitih rješenja u diskutabilnim slučajevima  uključujući i terminološke  nejasnoće i nedoumice. Potrebno je također naglasiti i  svojevsnu “otvorenost” rada  prema novim perspektivama  u daljnim istraživanjima.