Foto: Zvonko KUCELIN
Koliko su se trendovi ali i postupci u prodaji voća i povrća u inozemstvu promijenili svjedoči i tvrdnja da je danas puno lakše proizvesti nego prodati s čime su se složili skoro svi izlagači, a mr. sc. Lada Bičak iz zagrebačkog odsjeka Hrvatskog zavoda za poljoprivredno svjetodavnu službu je okupljenima prenijela vani uobičajenu definiciiu ove djelatnosti: “Trženje voćem i povrćem je umjetnost ali i tu postoje zakonitosti”
Dani voća i povrća Zadarske županije koji su prije par dana po sedmi puta održani u prostorima Arsenala, kao i Okrugli stol o trženju voćem i povrćem koji je organiziran u sklopu ove manifestacije, bili su prigoda za upoznavanje s najnovijim kretanjima u proizvodnji prodaji hrane na zadarskome području ali i svjetskim trendovima koji u današnjem društvu sve više dopiru i ove krajeve. Kako je istaknuto i prigodom samog otvaranja izložbe, Zadarska županija predstavlja značajan poljoprivredni resurs unutar republike Hrvatske. U tome sudjeluju velike površine obradivoga zemljišta, povoljni klimatski i agroklimatski uvjeti i obilje vode za provedbu sustava natapanja. Statistički gledano, Zadarska županija obuhvaća 231.746 hektara poljoprivrednih površina što je 7,7% ukupnih poljoprivrednih površina RH.
Budućnost pripada hrani
Poljoprivredom se na ovome popdručju bavi 14.392 domaćinstava, u upisnik poljoprivrednih gospodarstava upisano je 6.959 gospodarstava, a broj obrta s registriranom poljoprivrednom djelatnošću je 756. Pretežite kulture koje se proizvode na ovome području su breskva, nektarina, višnja maraska, trešnja, ljetna jabuka i smokva, zatim stolno grožđe i sve vrste povrća. Proizvodnja ovih kultura se danas kreće na oko 40.000 tona povrća, 8.000 tona voća i 500 tona stolnoga grožđa. To je, međutim, daleko ispod mogućnosti koje pružaju ovdašnji poljoprivredni i klimatski uvjeti. Prema procjenama iz Studije o razvoju poljodjeljstva Zadarske županije iz 1999. proizvodni kapaciteti bili bi 120.000 tona povrća, 20.000 tona voća i 12.000 tona stolnoga grožđa. Kao razlog ovakvom stanju navodi se usitnjenost posjeda i neorganiziranost tržišta poljoprivrednih proizvođača.
Zdravko Bušić Iz Hrvatkog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, odsjek Zadarske županije upozorio je tom prigodom da Hrvatska još uvijek ne proizvodi dovoljno voća i povrćna niti za vlastite potrebe, premda bi mogla biti značajan izvoznik te dodao da budućnost pripada onome koji na vrijeme shvati značaj proizvodnje hrane. Prema istraživanjima mr. Frane Ivkovića iz Hrvatske voćarske zajednice, jedina kultura koje su u Hrvatsoj proizvodi dovoljno za vlastite potrebe su mandarine.
Pa ipak, poljoprivredni se proizvođači u svojemu radu sureću s nemogućnošću plasmana svojih proizvoda na tržište ili se događa da im se nude izuzetno niske otkupne cijene na veliko premda to isto voće i povrće potom u maloprodaji dostiže ogromne iznose. O problemima proizvođača je na danim voća i povrća iscprno govorio predsjednik Udruge proizvođača povrća Tomislav Demo:
– Iskoristio bih ovu priliku za istaknuti položaj proizvođača povrća danas u Hrvatkoj, a napose u Zadarskoj županiji. Svjedoci smo svi proteklih mjeseci kada se istče potencijalni rast inflacije da se u prvim redovima uvijek ističu porast cijena povrća. Nažalost, naši podaci su porazni. U posljednjih deset godina uvoz povrća je porastao otprilike pet puta, a nikada se nisu radile analize radi čega je povrće skupo. Na otkupu gdje proizvođači prodaju robu, cijene su jako niske, a dok dođu do svih nas potrošača, narastu dvjesto, tristo, nekad i četiristo posto. To je problem koji nas proizvođače povrća jako muči, kazao je Demo, koji je ovom prigodom upozorio i na ponašanje nekih trgovačkih lanaca koji se vole dičiti prefiksom “hrvatski” od kojih je osobno čuo da kroz više tjedana ne misle kupovati domaću robu.
Salata kao primjer
– S ovoga mjesta pozivam sve institucije Republike Hrvatske i Ministarstvo da nam napravi okvire da možemo raditi na svome polju i živjeti u svojoj kući i da možemo biti ponosni i bogati duhom i materijalno na svome hrvatskom selu, naglasio je Demo koji je ovom prigodom iznio više primjera problema s kojima se susreću proizvođači povrća kojima se ponekad cijena ruši do te mjere da proizvođači odustaju od proizvodnje i tada se zbog umjetno izazavnag nedostatka domaće robe poseže za uvozom.
– Evo primjera iz prošle godine kada je otkupna cijna salata ovdje bila dvije kune. Ljudi masovno odustaju od proizvodnje, bacaju u rasad i ne žele dalje saditi. Nakon mjesec dana, jer takav je vegetacijski ciklus, nema više domaće salate i ide se u uvoz, a uvozna salata na europskom tržištu je dva eura, a naši je potrošači plaćaju dvadest i pet kuna, upozorio je Tomislav Demo ističući da je protekle godine bilo više takvih primjera.
Odogovore na izazove koje moderna vremena stavljaju pred proizvođače hrane i to ne samo voća i povrća pokušalo se dati na Okruglom stolu o trženju tih poljoprivrednih poizvoda s naglaskom na isksutva kako iz drugih djelova Hrvatske, tako i iz EU.
Tako je u svom radu o “Izravnoj prodaji voća i povrća” prof. dr. sc. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekao kako u svijetu sve više raste interes za način prodaje poljoprivrednih proizvoda, koji traži od proizvođača stalni kontakt s kupcem i tržištem. Sve to znači i drugačiji stav samih proizvođača u kojemu marketing preuzima sve važniju ulogu u konačnom uspjehu proizvodnje. Kako je samostalnim poljoprivrednicima pa i zadrugama teško plaćati visoke cijene reklamiranja potrebno je osigurati druge vidove kontakta s tržištem, što je dr. Kovačić označio kao postupak “komunikacije s medijima” umjesto reklamiranja. Kao primjer ovoga procesa istaknuot je zagrebačko tržište jagoda koje je u deset godina naraslo s početnih deset tisuća na današnjih miljun kilograma i značajno utjecalo na smanjenje uvoza ovoga voća.
Umjetnost trženja
Koliko su se trendovi ali i postupci u prodaji voća i povrća u inozemstvu promijenili svjedoči i tvrdnja da je danas puno lakše proizvesti nego prodati s čime su se složili skoro svi izlagači, a mr. sc. Lada Bičak iz zagrebačkog odsjeka Hrvatskog zavoda za poljoprivredno svjetodavnu službu je okupljenima prenijela vani uobičajenu definiciiu ove djelatnosti: “Trženje voćem i povrćem je umjetnost ali i tu postoje zakonitosti”.
Stavka koja u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji zauzima sve važnije mjesto jest i ekološka proizvodnja, koja je od nekadašnjeg pomodnog trenda danas doista postala sastavnica proizvodnje i marketinga koja između ostalog utječe i na cijenu proizvoda i na profite subjekata uključenih u tržni lanac. Premda su u Zadarskoj županiji dosad učinjeni određeni koraci u osiguravanju kontinuiteta u proizvodnji ekološke i izvorne hrane, teško se oteti dojmu da se ne bi moglo učiniti i više. O mogućnostima koje postoje na ovome području svjedoči i manifestacija “Dani Sunca” koja se upravo ovih dana u Zadru održava po deveti put u organizaciji udruge Eko Zadar.
Euri za krumpire
I premda individualni proizvođači koji su na štandovima u Ulici Borelli izložili dio bogatstva izvornih i ekoloških ne samo prehrambenih proizvoda s našeg ali i drugih područja, ističu kako su zadovoljni i posjetom i prometom, zasigurno bi se na aktualiziranju i promociji ovakvih proizvoda moglo učiniti više i vremenski i prostorno. Pritom je jasno da udruge poput Eko Zadra, kao i sami proizvođači, moraju u tome uživati i širu potporu lokalne zajednice kao i same države. Spoj turizma i proizvodnje zdrave hrane o kojem se već zadnjih godina doista dosta govori pa i piše, nije još doživio svoje pravo oživotvorenje u praksi. Bilo bi zanimljivo, primjerice, provesti anketu među našim gostima o njihovoj informiranosti o prehrambenim tradicijama i potencijalima kraja u kojem provode odmor. U neformalnim kontaktima koje su na istina veoma malom uzroku proveli aktivisti inicijativnog odbora udruge “Ha-ha Hrvatska hrana”, pokazalo se da je informiranost gostiju o tim pitanjima nikakva. I dok se primjerice u Sloveniji turistički prihod ostvaruje i od gostiju koji žele na odmoru sudjelovati u berbi krumpira, naši gosti slabo znaju i o samome postojanju svjetksi čuvene sorte višnje – maraške.
U procesu razvoja tržišnog gospodarstva u poljoprivrednoj proizvodnji, značajnu ulogu mogu i trebaju odigrati i mediji i suvremene elektroničke komunikacije poput interneta. Naravno, sav taj teret se ne smije i ne može prebaciti na leđa samih proizvođača nego se u organiazciji toga mora uspostaviti tržni lanac kako je iblo i istaknuto na Okrulgom stolu u Domu županije. Tamo je pokazan i primjer jedne tvrtke iz Nizozemske koja baveći se ovim poslovima ostvaruje prihod od 1,5 milijardi eura godišnje i zapoljava 2.200 djelatnika. A to je tek osma po veličini takva tvrtka u EU pa je sasvim razvidno koliki se potencijali kriju u pravom načinu iskorištavanja plodova zemlje, koji baš na našem području imaju tako idealne uvjete za procvat.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA