ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

“Novaljska šumica” u utrci za 15 milijuna kuna

09.05.2012. 22:00
“Novaljska šumica” u utrci  za  15 milijuna kuna


Lunjski maslinici već su dobili europske novce, a kako u gradu smatraju da imaju još potencijala, upravo pripremaju novi ambiciozni projekt kojem je cilj uređenje prostora površine 3 hektara


Novalju, jedno od najpoznatijih i kod mlađe populacije širom Europe najpopularnijih hrvatskih turističkih odredišta, karakterizira i iznimno uspješna lokalna  samouprava. Osim po silnoj  graditeljskoj ekspanziji, što s  velikim brojem apartmana  nužno i ne mora nositi isključivo pozitivne predznake, Novalju  oslikava i snažni  demografski, kulturni, sportski – jednostavno  općedruštveni napredak.  Sjećamo se da je ne tako  davno nogometni klub sa sjevera otoka Paga bio nadomak prve HNL, a kako govore podaci – osnovna škola  skoro da je postala tijesna s  obzirom da je učenika sve  više i više. Skoro je to pa  nevjerojatan podatak kad je  riječ od već poslovično ostarjelim hrvatskim otocima.
Ono što nas pak najviše  zanima u ovoj priči je proeuropska orijentacija Novalje. Jasno je kako  su sva  turistička odredišta po samoj  svojoj biti proeuropska, odnosno proglobalna jer turizam je naprosto posao što  funkcionira na dolasku što je  moguće većeg broja stranaca. Na tom valu, ili takvom  promišljanju, u Gradu Novalji osnovana je na inicijativu, sada već i legendarnog gradonačelnika Ivana  Dabe jer peti mu je mandat u  tijeku, radna skupina što  osim svog redovitog posla osmišljava i realizira projekte  kojima je cilj u Novalju dovesti sredstva iz fondova namijenjenih državama što uskoro ulaze u Europsku uniju.  Pisali smo tako nedavno o  milijunima kuna što je ta radna skupina Grada Novalje  priskrbila maslinicima Luna,  a sad je pri kraju i novi projekt – Novaljska šumica.
Stroge provjere
– Ponajprije red je da predstavimo tim što se na projektu privlačenja sredstava  predpristupnih fondova EU  u slučaju tisućljetnih maslinika Luna pokazao  stručnim i uspješnim: na  čelu nam je Katarina Bukša,  viša stručna suradnica za europske integracije, zatim Romana Semenčić, viša referentica za javnu nabavu, Tatjana Peranić Samaržija koja  obnaša funkciju direktorice  gradske turističke zajednice  te nas dvoje – arhitektica  Gordana Vuković, voditeljica odsjeka za prostorno  uređenje i komunalni sustav   i ja, istaknuo nam je Marijan  Šuljić i sam zaposlen u Gradu Novalji na mjestu voditelja odsjeka za gospodarstvo.
Ideja o formiranju jedne  takve skupine došla je još  2008. godine, a u izradu projekta “Vrtovi lunjskih maslinika” pristupilo se s prijelaza 2009. na 2010. godinu.  Projekt što su izradili prošao  je najstrože provjere a kako  su sve ocjene kvalitete i  stručnosti bile pozitivne, namijenjeno mu je golemih 596  tisuća eura. Realizacija je u  tijeku pa će se lunjske maslinike, jedne od najstarijih na  svijetu, uskoro moći razgledavati po uređenim putevima, između ostalog i iz dva  električna vlakića, a rok za  izvedbu projekta je 18 mjeseci. I ne manje važno – u  sezonskom režimu rada posao će pronaći šest ljudi.
– Novi projekt na kojem  predano, visokim ritmom odnosno na neki način ubrzano, radimo je Novaljska  šumica. Riječ je o ambicioznom projektu vrijednom čak  15 milijuna kuna kojem je  cilj uređenje prostora površine 3 hektara. Riječ je o  teritoriju  što se nalazi nasuprot grada, odnosno na poziciji između središta i kampa Straško. Cij nam je urediti  danas uglavnom šikarom  obrasli prostor te uz  uvažavanje arheološki vrijednog lokaliteta privesti ga u  prostor namijenjen rekreacijskim i kulturnim potrebama. Točnije, želja nam je urediti plažu, osmisliti igrališta  za takvom prostoru prilagođene sportove, primjerice  odbojke na pijesku, te što je  najvažnije – točno nasuprot  gradskoj rivi izgraditi amfiteatar sa 600 sjedećih mjesta  namijenjen prvenstveno kulturnim, ali i zabavnim, događanjima, istaknula nam je  arhitektica Gordana Vuković.
Široki spektar
Kako je uostalom poznato  Novalja je najprivlačnije jadransko odredište kad je u  pitanju zabava, odnosno cijelonoćno “partijanje” populacije u dobi od dvadesetak  godina. Centar zbivanja je  plaža Zrće, smještena nekoliko kilometara izvan samog  središta. Kako bi se ponudu  dovelo u svojevrstan balans,  jer Novalju ljeti posjećuje na  tisuće i tisuće što vlasnika  apartmana što klasičnih turista, neophodno je sagraditi  objekte u kojima bi se nudilo  sadržaje primjerenije širokom spektru interesa standarne publike. S obzirom da  se Novalja zadnjih godina  nameće i kao odredište s iznimno visokim standardima  kulturne ponude, amfiteatar  se pojavljuje kao idealna forma u kojoj bi se takvi sadržaji  nudili. U samom ga se startu  željelo oblikovat čak do tisuću mjesta, ali se kasnije  ipak zaustavilo na 600 sjedećih mjesta jer takav format  odgovara veličini grada ali i  realnim potrebama, čak i u  samoj špici turističke sezone.
S obzirom na zahtjevnost i  visinu sredstava, projekt je  osmišljen na dvije razine, odnosno mogao bi se izvoditi u  dvije faze. Uz uvažavanje i  uređenje samog arheološkog  lokaliteta s crkvicom, u prvoj  bi se fazi sagradilo amfitetatar i uredilo plažno-rekreacijsku zonu dok bi se u drugoj fazi, ne odobre li se cjelokupno potrebna sredstva,  krenulo u izgradnju ugostiteljskog objekta.
A da Novalja, odnosno  njezina gradska uprava na  čelu s unikatnim, pokad čak i  karizmatično-kontroverznim gradonačelnikom Dabom na čelu želi promijeniti  dosadašnje gospodarske tokove, pokazuje još jedan  višeslojno ambiciozni projekt: uređenje i privođenje  poljoprivrednoj namjeni Novaljskog polja. Riječ je o pravom otočnom raritetu, poljoprivrdenom biseru površine 167 hektara, za usporedbu Vrbničko polje ima  100 hektara, na kojem bi se  ponajprije rješavanjem pitanja vodoopskrbe iz postojećih bunara koji su prije izgradnje vodovoda služili za  osnovne potrebe građana  Novalje, osigurali uvjeti za  uzgoj mediteranskih kultura. Naravno, riječ je o u najvećoj mjeri privatnim posjedima, danas nažalost vrlo  slabo iskorištenima. Kako  kazuju Vuković i Šuljić, u  strukturi novaljskog gospodarstva trgovina zauzima  čak 66 posto ukupnih privrednih aktivnosti što je u  jednu ruku apsolutni presedan ali ipak i – razumljivi  presedan. Novalja naime  svjedoči iznimnom bujanju  graditeljstva, apartmana ponajprije, a kako je infrastruktura prodaje graditeljstvu  potrebnih materijala dobro  razvijena, velik se financijski  promet ostvaruje upravo u  toj zoni. Dakako, u turističkoj sezoni “eksplodira” i  broj stanovnika pa i ostali  vidovi trgovine dobro posluju.
Pečat autohtonosti
Gradska uprava pak želi  potaknuti razvoj poljoprivrede, iako ta djelatnost ipak  nije u najužem središtu razvojnog zanimanja Grada, kako bi se dominantnoj turističkoj djelatnosti osnažilo  pečat autohtonosti. Od poljoprivrednih kultura dnevno-konzumnih namjena poput povrća, do maslinovog  ulja ili vina koji dakako imaju i određenu suvenirsku notu. Uređenje pristupnih puteva i navodnjavanje išlo bi u  tri faze a prva bi se odnosila  na površinu od 26 hektara.
– Zadovoljni smo efikasnošću, a za naš smo rad dobili i mnogo pohvala, pa i  čuđenje s kojom brzinom  obrađujemo i stvaramo potrebnu, tražnu dokumentaciju. Naravno, naš posao  neće prestati onog trenutka  kad Hrvatska uđe u EU jer se  tek onda otvaraju iznimne  mogućnosti za razvoj s obzirom da ćemo participirati u  čitavom nizu projekata namijenjenih razvoju država  Unije. Iskustvo koje smo stekli je neprocjenjivo, a vjerujem da ćemo ubuduće uspješno sudjelovati u raspodjeli sredstava Unije i utkati ih  u razvoj Novalje, završio je  Šuljić.


Strategija




Koliko se Novalja odgovorno odnosi prema svom  razvoju govori i znanstvena studija na 140 tvrdo  ukoričenih stranica naziva “Strategija gospodarskog  razvitka Grada Novalje 2010. – 2020.”
Studiju je na inicijativu novaljske gradske uprave  izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci a urednica je prof. dr. sc. Nada Denona Bogović. Uz detaljnu analizu postojećeg stanja, Strategija donosi i  čitavu lepezu prijedloga kao bi se dominantno turistička orijentacija, a ona dakako ostaje najvažnijom  smjernicom razvoja i u budućnosti, oblikovala u skladu s globalnim kretanjima, odnosno na principima  “održivog razvoja” – turizam prilagođen aktualnim  svjetski trendovima na podlozi od tradicije i ekologije.