Foto: Adam VIDAS
Dijelove iz romana “Planine” Petra Zoranića, koje ćemo mi obraditi i interpretirati, odabirala sam na način da ne budu isti oni dijelovi koje je „uzelo” Kazalište lutaka Zadar za svoju, inače izvrsnu, lutkarsku predstavu “Planine”. Nekako mi se čini da sam u tome podosta uspjela, budući da su Planine Kazališta lutaka više orijentirane na nacionalnu tematiku, dok je kod nas fokus na vilinskom, odnosno arkadijskom elementu romana
Svoj obol proslavi petstote obljetnice rođenja renesansog hrvatskog pisca Petra Zoranića dat će i Zadarsko kazališno ljeto, odnosno Zadarski plesni ansambl (ZPA) predvođen Sanjom Petrovski, u suradnji s Hrvatskom kazališnom kućom Zadar i Kazalištem lutaka Zadar. Naime, Zadarski plesni ansambl 18. srpnja, u sklopu 14. Zadarskog kazališnog ljeta, izvest će predstavu „Planine” prema istoimenom Zoranićevom romanu, a u režiji Sanje Petrovski.
Kako se datum premijere bliži plesačice i glumci sve napornije vježbaju. Prošli petak posjetili smo članove Zadarskog plesnog ansambla prilikom uvježbavanja predstave u njihovom „domu” u zgradi DHM-a.
Fokus na vilinskom
O ideji za predstavu i radu na njoj govori nam Sanja Petrovski, voditeljica ZPA, režiser i koreograf predstave Planine:
– Dijelove iz romana “Planine” Petra Zoranića, koje ćemo mi obraditi i interpretirati, odabirala sam na način da ne budu isti oni dijelovi koje je „uzelo” Kazalište lutaka Zadar za svoju, inače izvrsnu, lutkarsku predstavu “Planine”. Nekako mi se čini da sam u tome podosta uspjela, budući da su Planine Kazališta lutaka više orijentirane na nacionalnu tematiku, dok je kod nas fokus na vilinskom, odnosno arkadijskom elementu romana. Vile i taj vilinski element, vrlo prisutan u romanu, povod su za našu interpretaciju. Vile su glavni pokretači i izvođači radnje „naših” Planina. Uostalom, to i priliči jednom ženskom plesnom ansamblu. Nekako, prva moja ideja je bila da obradimo “Tirenu” Marina Držića. Ove godine slavi se i 500. obljetnica Držićeva rođenja. Tirena je jedna arkadija, također s prisustvom vila i satira. No, tada su mi ponudili da izradim jednu predstavu na temu Planina. Ipak smo mi zadarski ansambl, Zoranić je bio iz zadarskog kraja u koji je radnja njegova romana i smještena. Pomalo je zahtijevno raditi nešto o Zoraniću u Zadru, budući da svi nešto o njemu i njegovim Planinama znaju, a i u posljednje se vrijeme u Zadru o njemu neprestano govori povodom petstote obljetnice njegova rođenja. Držićev tekst mi se, moram priznati, činio pitkijim. Zoranić piše na jeziku kojeg više nitko ne govori i tek ga poneki stručnjak razumije. U tom jezičnom segmentu moram istaknuti obilnu pomoć Zlatka Košte, glumca kazališta lutaka i vrsnog poznavatelja arhaičnih jezika i govora. Upravo zbog te teške jezične konstrukcije Zoranićevih Planina u predstavu smo uvrstili jedan dio teksta da ga publika „doživi” iz prve ruke. Taj će tekst čitati Zlatko Košta. I muzičkom dijelu predstave je poklonjena velika pažnja. Pomno sam ju birala i skupljala sa svih strana. Tu su mi svojom stručnošću i nesebičnim savjetima pomogli Zvjezdana Bašić, bivša madrigalistica, Igor Cecić, voditelj benediktinskog zbora, zatim Alisa Čakarun, profesorica u Glazbenoj školi Blagoje Bersa, te Katica Burić koja danas vodi klape, a prije je predavala u glazbenoj školi. Zapravo, problem s muzičkim dijelom interpretacije Planina leži u tome što se tek nakon vremena kada su Planine nastale (prva polovica petnaestog stoljeća) glazba počela razvijati i dokumentirati u većem obimu. Muzički dio rada na ovoj predstavi bio je za mene vrlo inspirativan, a nadam se da će se svidjeti i publici.
Kostimografiju za ovu predstavu izradila je Marija Šarić Ban?
– Za jednu ovakvu predstavu kostimi su vrlo bitni. Osnovni kostim je vilinski kostim, poznati tip kostima koji se koristi u pastoralnim i sličnim predstavama. Na taj vilinski kostim dodala sam renesansne elemente, kao i dijelove naše tradicije bazirane na etnu.
Revija kostima
Dakle, kroz kostime se provlače simboli s naših tradicionalnih nošnji uz jedan vidljiv utjecaj renesanse. U predstavi se pojavljuje više vila. Vila Hrvatica, vila Bura, vila Latinka, vila Kaldejka neke su od njih. Kostim za svaku pojedinu vilu je karakterističan i ima svoju posebnu priču, odnosno u funkciji je scenografije. Tako recimo da kostim vile Kaldejke sadrži neke istočnjačke elemente, vile Latinke latinske i tako dalje. Kostimima dominiraju bijela i sepia boja. Budući da ova predstava nema klasičnu scenografiju, kostimi pokrivaju i zaokružuju čitavu priču. Bit će ovo na neki način revija kostima, a umjesto scenografije upotrijebit ćemo projekcije slika s Paklenice, gdje se dobar dio radnje romana i odvija. Prava renesansna pastorala! Etnom i renesansom se bavim i pročavim ih već dugi niz godina, stoga mi i nije bilo prezahtijevno raditi kostime za Planine. Za slične predstave, recimo “Potjeha”, već sam ih i radila, tako da određeno iskustvo s takvim tipom predstava i kostima već posjedujem. Kao što sam već spomenula u kostimografiji je vilinski tip kostima već uvriježen i dobro razrađen. Možda je dobro spomenuti da se kod izrade ovakvih kostima ne robuje nikakvoj povijesnoj točnosti.
Obje naše sugovornice nabrojile su nam sudionike predstave.
– Uz Zadarski plesni ansambl u predstavi će sudjelovati i glumci iz Kazališta lutaka, glumac iz Hrvatske kazališne kuće Zadar i Mirko Šatalić, glumac iz glumačkog ansambla HKK Zadar. Gost predstave je Vuk Ognjenović, izvrsni plesač iz Osijeka. Nekako smo išli za tim da u ovu našu predstavu bude utkan cijeli Zadar. Na kraju predstave zamislili smo da jedan tekst iz spomenute Držićeve Tirene pročita Mirko Šatalić te da tako na neki način povežemo ove dvije pastorale. Dakle, tu su Sanja Zalović koja igra Buru, Vinko Radovčić, Zlatko Košta – glas Petra Zoranića, vile su Stošija Zrinski, Lada Petrovski, Josipa Štulić, Matea Bilosnić, Nikolina Dolfić, Maša Zubčić i Matea Petrčić. Plakata za predstavu je izradio Srđan Babić. Fragmetni koje smo odabrali za našu varijantu Planina su Poj i pritvor Žiljbila i Zorice, Od kud bura nastaje, priče vile Istine, Dinare, Zorice i vile Milost te Perivoj od slave.
Najzad je Sanja Petrovski poručila svima:
– Na kraju, pozvala bih sve da 18. srpnja dođu i pogledaju ovu predstavu. Nadam se da će biti vrlo zanimljiva, a različiti elemnti poput arhaičnog jezika, glazbe, kostima i originalnih plesnih pokreta, koje smo u predstavi ukombinirali, to i jamče!
najnovije
najčitanije
Uncategorized
HRT
Sutra veliko finale showa “Zvijezde pjevaju”, kome će broj 13 biti sretan?
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
FJAKA FILM FESTIVAL
M.O.R.T., Kriptidi i Rich Man na ovogodišnjem izdanju Fjaka Film Festivala u Sv. Filip i Jakovu
Zadar
INTERAKTIVNA MAPA
RETRO ZADAR: Jure Šango i Marko Mišulić osmislili interaktivnu mapu gradskih lokacija
Zadar
DHMZ
Danas promjenjivo oblačno, na Jadranu češća sunčana razdoblja
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Županija
SVEČANA SJEDNICA
Dodjelom godišnjih nagrada i priznanja obilježen Dan općine Bibinje
Zadar
WINGS FOR LIFE