Mučenice u Kuli i Karika(ture) u Đini

Prva izložba Karika(tura) koje nedostaju, otvorena je već drugog dana festivala u cafe galeriji Đina, a posljednjeg, trećeg dana festivala otvorena je izložba Mučenice

Za vrijeme trajanja književnog festivala u Zadru, KaLibar bestiVala, u organizaciji Algoritma i udruge ZaPis, postavljene su i otvorene dvije izložbe.
Prva izložba Karika(tura) koje nedostaju, otvorena je već drugog dana festivala u cafe galeriji Đina, a o njoj je govorio Kruno Lokotar, urednik u Algoritmu i direktor festivala.
Autor karikatura je Mario Jurjević koji je tijekom 30 godina profesionalnog rada objavljivao ilustracije i političku karikaturu u gotovo svim novinama i tjednicima u Hrvatskoj. Autor je i niza plakata u Satiričkom kazalištu Kerempuh. Koncept kompjuterskih grafika Karika(tura) koje nedostaju jedinstven je u svijetu, a osmislili su ga Mario Jurjević, Mišo Nejašmić i Kruno Lokotar. Radi se o karikaturama koje svojim potpisom autoriziraju portretirani i autor – sam Jurjević. Tiskaju se maksimalno u jedanaest primjeraka, a na tržištu se može naći eventualno pet. Do sad su na ovaj način portretirani Nick Cave, Umberto Eco, Claudio Magris, Oliver Stone, Arsen Dedić, Predrag Lucić & Boris Dežulović, Darko Rundek i drugi, a neke od ovih karikatura postavljene su i na zidovima Đine.
Posljednjeg, trećeg dana festivala otvorena je izložba Mučenice, koja je postavljena od samog početka festivala u Kapetanovoj kuli. Izložba donosi presjek idejnih rješenja nastalih u suradnji Algoritma i portala Vox Feminae u sklopu natječaja za idejno rješenje naslovnice knjige Želimira Periša Mučenice.
 – Knjige su odličan način kako promovirati, ne samo pisce, već i druge umjetnike te smo se stoga odlučili na ovaj neuobičajeniji način odabira naslovnice. Na natječaj je pristiglo oko 150 radova od preko sedamdeset umjetnika, a ovdje je izložen jedan uži izbor radova koji, iako neki nisu toliko prikladni za naslovnicu, odlično ilustriraju samu temu mučenica, pojasnio je Periš.
Inače naslovnicu njegove knjige potpisuju Karla Paliska i Tea Pavić s interpretacijom teme ženskog mučeništva.