Kultura kao središnji predmet interesa sociologije

Izazovi i rizici koje globalizacija i tehnološke promjene postavljaju pred suvremena društva traže neprekidno preispitivanje i prilagodbu društvenih institucija, vrijednosti i identiteta. U tom smislu, kultura i kulturne promjene postaju središnjim predmetom interesa sociologije

U organizaciji Odjela za sociologiju na Sveučilištu u Zadru od 21. do 24. listopada održana je međunarodna konferencija “Kulturna sociologija: prošlost, sadašnjost, budućnost”. Tematska konferencija okupila je istaknute znanstvenike s ustanova-članica međunarodnog konzorcija združenog diplomskog studija Kulturne sociologije. Nastavnike sa Sveučilišta u Zadru, Grazu, Trentu, Brnu i Teramu pozdravio je prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Srećko Jelušić koji je istaknuo važnost internacionalizacije zadarskog Sveučilišta i pohvalio posvećenost Odjela za sociologiju ostvarivanju toga cilja.
Razlozi za prihvaćanjem motrišta osjetljivog na kulturu proizlaze iz nastojanja sociologa da razumiju promjene koje su zahvatile suvremena društva. Izazovi i rizici koje globalizacija i tehnološke promjene postavljaju pred suvremena društva traže neprekidno preispitivanje i prilagodbu društvenih institucija, vrijednosti i identiteta. U tom smislu, kultura i kulturne promjene postaju središnjim predmetom interesa sociologije. Značenje kulture iznova se valorizira u javnim politikama na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama, gdje se kultura shvaća kao bitan čimbenik društvenog i ekonomskog razvoja. Usvajanja perspektive kulturne sociologije posebno je važno u (post)tranzicijskom kontekstu hrvatskog društva. Otuda i potreba za obrazovanjem novog profila stručnjaka/inja u području kulturne sociologije, što je cilj novog združenog programa Kulturne sociologije.
Širok raspon znanstveno-istraživačkih interesa
Za dvodnevnog programa konferencije “Kulturna sociologija: prošlost, sadašnjost, budućnost” do izražaja je došao širok raspon znanstveno-istraživačkih interesa nastavnika sa suradničkih ustanova. Konferencijska priopćenja praćena intenzivnim raspravama o recentnim teorijsko-metodološkim kretanjima u polju kulturne sociologije predstavila su najnovije radove nastavnika s partnerskih sveučilišta. Iako bi bilo teško podvući zajednički nazivnik cijelog skupa, načelno se mogu izdvojiti dvije temeljne tematske preokupacije: definiranje predmetno-teorijskog i metodološkog pristupa kulturne sociologije, s jedne strane, te razmatranja dodirnih točaka s drugim disciplinarnim područjima, s druge strane. Nužnost teorijsko-metodoloških pomaka u područjima kulturnih studija i vizualnih studija i to u smjeru njihova obogaćivanja snažnom sociološkom komponentom (Mirko Petrić, Sveučilište u Zadru); preispitivanje mogućnosti i ograničenja teorijsko-metodološkog približavanja postkolonijalnih studija i kulturne sociologije, razmatrano na primjeru istraživanja imigranata u Austriji (Katharina Scherke, Sveučilšte u Grazu); značenje kolektivne memorije, napose memorije generacije, u istraživačkom programu kulturne sociologije (Radim Marada, Sveučilište u Brnu) neka su od izlaganja u kojima se očituje kompleksnost znanstveno-istraživačkih nastojanja nastavnika/ca, budućih predavača na združenom diplomskom studiju Kulturne sociologije.
Profesor Odjela za sociologiju Sveučilišta u Grazu Max Haller predstavio je aktivnosti radne skupine za međunarodna komparativna društvena istraživanja pri Sveučilištu u Grazu te se posebno osvrnuo na probleme komparativnih istraživanja vrijednosti. U raspravi koja je uslijedila dodatno su adresirani mogući problemi istraživanja u komparativnoj perspektivi. Potreba za komparativnim istraživanjima, različitim međunarodnim indeksima ili pokazateljima ponekad dovodi do zanemarivanja važnosti lokalnog socio-kulturnog konteksta. Kako u komparativnoj perspektivi obuhvatiti različitosti političkog i institucionalnog konteksta izazov je za istraživače, često zastupljen u slučajevima komparativnih istraživanja vrijednosnih orijentacija i ideoloških preferencija građana/ki.
“Dijagnoze našeg vremena”
Teorijsko sučeljavanje socioloških recepcija različitih tumačenja kulture, od radova klasika sociološke teorije pa do radova suvremenih teoretičara, predstavljalo je okosnicu izlaganja profesora Vjerana Katunarića, koji je od ove akademske godine redovni član Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Objasniti i razumjeti procese koji oblikuju suvremeno društvo i globalne odnose ključna je uloga sociologije i sociološke teorije. Proizvodnja konceptualnih okvira za razumijevanje društva u kojem živimo, odnosno dijagnostičkih slika i prognoza suvremenih društvenih uvjeta stalni je izazov sociologije koja nije samo akademska disciplina nego i javna znanost. Sociološke “dijagnoze našeg vremena” zastupljene su u nekima od najpoznatijih socioloških teorija i kocepata poput globalizacije, individualizacije, fleksibilizacije, postindustrijskog društva, umreženog društva, informacijskog društva ili društva rizika. Predavanje profesora Manfreda Prischinga, pročelnika Instituta za sociologiju Sveučilišta u Grazu, predstavljalo je pokušaj sistematizacije socioloških studija dijagnoze suvremenog društva te je izazvalo raspravu o sociologiji kao javnoj znanosti te o uvijek aktualnom zahtjevu za integracijom različitih socioloških perspektiva.
O potonjem problemu teorijske integracije, ali iz perspektive kulturne sociologije, izlagao je Stephan Moebius (Sveučilište u Grazu), izloživši mogućnosti neopragmatizma kao teorijsko-istraživačkog programa unutar kulturne sociologije. Mogućnosti historijske sociologije u konceptualizaciji i istraživanju fenomena rata i nasilja predstavili su kao Sabine Haring i Helmut Kuzmics sa Sveučilišta u Grazu. U njihovu predavanju predstavljeni su rezultati istraživanja dokumenata (pisama, dnevnika) nastalih za vrijeme Prvog svjetskog rata, pri čemu je poseban naglasak stavljen na mobilizaciju emocija, agresivnosti i nasilja u konstruiranju slike saveznika i neprijatelja u ratu.
Pokretanje združenog studijskog programa
Konferencija je rezultat višegodišnje uspješne suradnje zadarskog Odjela za sociologiju i Instituta za sociologiju Sveučilišta u Grazu, dviju ustanova od kojih je krenula inicijativa za pokretanjem združenog diplomskog studija Kulturne sociologije. Potreba za obrazovanjem stručnjaka/inja u području kulturne sociologije, osposobljenih za analizu i interpretaciju kulture u uvjetima društvene i ekonomske modernizacije, zajednički je cilj partnerskih ustanova. Međunarodni konzorcij trenutno uključuje četiri ustanove: Zadar, Graz, Trento i Brno, dok se trenutno vode razgovori s mogućim novim partnerima.
Novi studijski program prvu generaciju studenata primit će već iduće akademske godine, 2011/2012. Osim teorijskog znanja, budući stručnjaci/kinje obrazovani u ovom polju stekli bi napredne kompetencije u kvantitativnim i kvalitativnim empirijskim istraživanjima, kao i u pojedinim poddisciplinama sociologije, relevantnim u različitim poljima primjene. Pored toga, budućim studenticama i studentima omogućit će se stjecanje praktičnih znanja i vještina važnih za buduća zaposlenja, kao što su vještine interkulturnog razumijevanja te koordiniranja i upravljanja projektima. Znanja i vještine stečene tijekom četiriju semestara (120 ECTS) stvorit će temelj za mogućnost nastavka studiranja na doktorskoj razini, a diplome studenata bit će priznate u svim zemljama partnera u konzorciju. Za studente/ice združenog diplomskog programa predviđen je i semestar mobilnosti, odnosno semestar koji se provodi na jednom od partnerskih sveučilišta.

 PROJEKT TEMPUS JOINSEE

Dvogodišnji jednopredmetni diplomski studijski program Kulturne sociologije planiran je kao jedan od ishoda projekta Tempus JoinSEE: Primjer izvrsnosti za razvoj združenih studijskih programa (i diploma) u Jugoistočnoj Europi. Ovaj projekt okuplja 18 sveučilišta iz 10 zemalja Europske unije (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Rumunjska, Slovenija i Španjolska) i 5 zemalja Jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija, Hrvatska i Srbija). Za trogodišnjeg trajanja projekta (2009-2012) planirano je održavanje niza međunarodnih radionica, konferencija i seminara, a krajnji rezultat projekta predstavljat će četiri združena diplomska studijska programa: Kulturna sociologija, Povijest Jugoistočne Europe, Moderne jezične poduke, Jugoistočnoeuropski studiji. Planiranim djelatnostima osigurat će se održivost i osiguravanje kvalitete združenih studijskih programa, kao i model najbolje prakse za ovu regiju.