Kruh skuplji za 19, a krumpir za čak 50 posto više nego lani!

Samo je u Mađarskoj, u odnosu na prošlu godinu, povrće poskupjelo više nego u Hrvatskoj, jaja i svinjetina su više poskupjeli samo u Slovačkoj, a Slovaci su jedini kojima je u godinu dana i odjeća poskupjela više nego Hrvatima.

To su tek neki primjeri poskupljenja proizvoda koji su građanima nužni i ne mogu se protiv poskupljenja boriti odlukom da ih neće kupovati. Ako se sa svinjetine, za koju opravdanje za visoki rast cijena može biti afrička svinjska kuga, prebace na neko drugo meso, opet će se suočiti s poskupljenjem koje je u Hrvatskoj među najvećima u Europskoj uniji, a najmanji udar na njihov budžet bit će kupnja ribe i morskih plodova koji su prema Eurostatu u Hrvatskoj u godinu dana poskupjeli tek 5,4 posto.

Prehrambeni proizvodi

Većina prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj je i u srpnju, u odnosu na isti mjesec prošle godine, imala stope rasta cijena koje su među najvećima u Europskoj uniji i eurozoni. Tako je primjerice kruh u srpnju ove godine u Hrvatskoj bio 18,9 posto skuplji nego lani u istom mjesecu, što je dvostruko veća stopa rasta od prosjeka eurozone i gotovo dvostruko veća od prosjeka Europske unije.

U godinu dana kruh je u Hrvatskoj poskupio više nego što je to slučaj u 23 članice EU-a. Više su cijene kruha porasle samo u Estoniji, Latviji i Mađarskoj koja je i na vrhu liste s poskupljenjem od 27,1 posto. U susjednoj je Italiji kruh skuplji 9,3 posto nego lani, na Cipru je čak jeftiniji tri posto.

U toj su državi pekarnice očito odlučile sniziti cijenu kruha s obzirom na to da su i cijene energije, žitarica i brašna niže ili nešto malo više nego lani u isto vrijeme. No, energija je čak i više od EU prosjeka pojeftinila u Hrvatskoj, a brašno je skuplje tek 1,9 posto, ali je kruh ipak skuplji skoro za petinu.

Tako je i s ostalim prehrambenim proizvodima koje građani svaki dan kupuju, pa je voće u Hrvatskoj u godinu dana poskupjelo po višim stopama nego u 22 zemlje Europske unije.

Podaci Eurostata kažu da je voće u Hrvatskoj trenutno skuplje 17,6 posto, a povrće za 25,4 posto, pa je primjerice u Hrvatskoj krumpir skuplji za 50 posto nego lani u isto vrijeme, i ta je stopa poskupljenja dvostruko veća od prosječne u EU-u. Krumpir je više poskupio samo u Češkoj.

Prosječna plaća

I dok je jedino u Slovačkoj odjeća u prosjeku poskupjela više nego u Hrvatskoj, Češka je ispred Hrvatske rekorder i u poskupljenju odjeće za djecu do 13 godina.

U Hrvatskoj je ona skuplja 13,6 posto, a prosjek u EU-u je 3,7 posto. Ako se odluče pred novu školsku godinu obnoviti odjeću svojih školaraca, Slovence će to također koštati više nego lani, ali je taj rast cijena tek 5,9 posto. I kad je obuća u pitanju, Hrvatska je opet pri vrhu ljestvice s rastom cijena od 12,4 posto.

U EU-u je cijena obuće u prosjeku rasla 5,2 posto, u susjednoj Sloveniji sedam posto, dok je primjerice u Portugalu jeftinija za 2,2 posto.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je iz Grčke pozvao proizvođače i trgovce da ne generiraju inflaciju, jer ona dijelom i zbog Vladina pritiska, a dijelom zbog pada cijena energije i pojedinih sirovina više ne dolazi od vanjskog utjecaja, ali Vladini apeli dosad nisu urodili plodom i građani u Hrvatskoj, posebice oni s ispodprosječnim primanjima, postaju sve siromašniji i prema tom siromaštvu klize brže od većine državljana EU-a.

Iako podaci DZS-a kažu da je prosječna plaća u Hrvatskoj u lipnju nadvladala inflaciju, odnosno da je realno porasla za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, bitku s poskupljenjima proizvoda koje građani svaki dan kupuju i koji su im nužni za život sigurno je izgubila.

Nesrazmjer prihoda i dohodaka

U prosjeku građani Hrvatske 30 posto dohotka troše na kupnju hrane i za njih je inflacija, s obzirom na rast cijena prehrambenih proizvoda, sigurno veća od srpanjske inflacije od 7,3 posto.

Tako je sigurno i za umirovljenike koji mjesečno prosječno dobivaju 446 eura i prosječno povećanje od 37 eura sigurno im neće biti ni blizu dostatno za pokrivanje sve većih životnih troškova.

Isto je i s građanima kojima je minimalac stotinjak eura veći od prosječne mirovine i četvrti je najniži među članicama EU-a koje uopće imaju zakonski reguliranu minimalnu plaću. Zapravo ni građanima s prosječnom plaćom, koji više od trećine te plaće moraju odvojiti na hranu, nije se lako nositi s dvoznamenkastim poskupljenjima dobara koje moraju kupovati svaki dan.

Francuska i Njemačka, u kojima su poskupljenja osnovnih proizvoda i upola niža nego u Hrvatskoj, odredili su bruto minimalac veći od trenutne hrvatske prosječne bruto plaće. U susjednoj Sloveniji bruto minimalac je sto eura niži od bruto medijalne plaće u Hrvatskoj, što je iznos ispod kojeg je plaća 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj.