Konjima i elektroškerima protiv huligana navijača

Policija će, doznajemo, tražiti i dodatno pooštravanje odredbi kaznenog zakona koji se odnose na kažnjavanje napadača na policajce
U borbu protiv huligana na sportskim natjecanjima hrvatski policajci ubuduće bi mogli krenuti na konjima i opremljeni elektrošokerima! Kako neslužbeno doznajemo iz visokih izvora u policiji, upravo bi povratak konja u policijske redove mogla biti jedna od mjera na koje ministar policije Tomislav Karamarko misli kada govori o potrebi proširenja policijskih ovlasti i učinkovitosti policije u borbi protiv nereda.
U policijskom postupanju, konji su vrlo korisni jer je policajac na konju zaštićeniji od mogućeg napada, a i sami policijski konji dresirani su za potiskivanje masa. Važan je i psihološki moment jer napadači obično bježe pred policijskim jahačima na konjima u strahu od udarca ili naleta konja na njih. Procjena je da jedan policajac na konju vrijedi kao deset njegovih kolega pješaka.
Hrvatska specijalna policija neko je vrijeme, početkom prošlog desetljeća, raspolagala konjima, pa su policajci na konjima kontrolirali i hrvatsku granicu, ali su oni iz materijalnih razloga 2003. godine odbačeni kao sredstvo policijskog djelovanja. U važećem Pravilniku o policijskom postupanju još postoje odredbe o uporabi službenih konja. U svom radu, najplemenitije životinje koristi većina europskih i svjetskih policija – američka, ruska, britanska, slovačka. Važnu ulogu policajci na konjima imali su u smiravanju nasilnih političkih i socijalnih antivladinih demonstracija u Budimpešti 2006. godine, a konje koriste i susjedi Slovenci. U Srbiji pak policija raspolaže sa dvadesetak rasnih grla koje, u vrijeme kada nisu angažirani na policijskim poslovima, iznajmljuje građanima kako bi pokrila dio troškova njihovog uzgoja i dresure.
Uz osnaživanje policijskih redova ergelom konja, sigurnost policajaca Karamarko namjerava štiti i ovlastima za korištenje elektrošokerima koji su u bliskim susretima s napadačima vrlo efikasni, a opet nisu opasni po život kao vatreno oružje.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić jučer nam je rekao kako već postoji službena inicijativa da se hrvatski policajci opreme elektrošokerima.
– Nažalost naši službenici nemaju elektrošokere, a stvar je vrlo logična, jer bolje je da policajci u nekim slučajevima upotrebljavaju elektrošokere, nego službene pištolje i mi se u Sindikatu zalažemo da se ta oprema što prije uvede, tvrdi Jagić koji smatra da bi svi policajci trebali zadužiti elektrošoker, koji i nije pretjerano skupa “spravica”, zbog čega ne bi pretjerano pogodila policijski budžet. Osim toga drži da bi i uvođenje policijskih konja uvelike pomoglo policajcima u nekim zadaćama, pogotovo u slučajevima smirivanja nasilja na ulicama.
– Nekada smo imali konje, ali što se s njima dogodilo nije mi poznato. Vjerojatno su, nažalost završili u kobasicama. Bilo bi dobro da ih opet dobijemo, jer zajedno s psima, konji su jako dobra stvar, objašnjava sindikalni čelnik.
Uz uvođenje konja i elektroškova, policija će, kako doznajemo, tražiti i dodatno pooštravanje odredbi kaznenog zakona koji se odnose na kažnjavanje napadača na policajce. Trenutno se sankcije u Kaznenom zakonu kreću od tri mjeseca do pet godina zakona za napad na službenu osobu i sprečavanje službene osobe u obavljanju dužnosti. Za sudjelovanje u grupi koja napadne policajca može se izreći kazna zatvora do godinu dana, dok organizator takve grupe može zaglaviti u zatvoru i do pet godina.
Posebna je priča, pak, u tome trebaju li hrvatskoj policiji nove ovlasti ili bi bilo dovoljno da hrvatska policija koristi već postojeće poprilično široke ovlasti koje proizlaze iz aktualnih zakona o ovlastima policije te iz Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima.
 

Borovec: Nije problem u policiji nego u nasilnicima

U trenutku kada nasilje i huliganizam postanu društveni problem, onda je sigurno da politika koja se primjenjuje u državi mora biti adekvatna težini tog društvenog problema, kazao je, uz ostalo, glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec govoreći o odjecima maksimirskih događaja. Najavio je konzultacije MUP-a i Ministarstva pravosuđa u pogledu izmjene zakonskih propisa u odnosu na zaštitu i ovlasti policijskih službenika. Odbacio je navode o “propustima u policijskom postupanju”, ističući da se radi o “zamjeni teza, na što MUP ne može pristati”. Zadnjih se dana u javnosti nastoji stvoriti dojam da je uzrok huliganizma loša infrastruktura na stadionima, ili policija koja je navodno prerevno ili prerano reagirala na beznačajne situacije. No, glavni uzrok tih problema su huligani, drži Borovec podsjećaju na slične nasilničke navijačke ispade u Ukrajini, Italiji, Malti itd. Zar će tko tvrditi da ni u jednoj od tih država ne valjaju stadioni ili policija, a da su samo navijači ispravni, zapitao se Borovec. Mi se u Hrvatskoj susrećemo s problemom huliganizma koji izvire iz tih samih pojedinaca, a ne zbog drugih segmenata u odvijanju sportskih natjecanja, kazao je novinarima u Dubrovniku glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec.

Desetero privedenih zbog nereda

Privedeno je deset osoba pod sumnjom da su sudjelovale u subotnjim neredima na maksimirskom stadionu, doznaje se u zagrebačkoj policiji, u kojoj kažu da se jedna osoba sama predala, neke su prijavili građani prepoznavši ih na objavljenim policijskim fotografijama, a neke je otkrila sama policija. Policija je pretražila njihove stanove i pronašla malokalibarski pištolj, dva pištolja nalik na plinske, signalni pištolj, dimne kutije, baklje, boksere i raznu pirotehniku.
Istodobno je na zagrebačkom Županijskom sudu četvorici uhićenih izgrednika određen jednomjesečan pritvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela ili utjecaja na svjedoke i supočinitelje. Osumnjičenicima za napad na službenu osobu u prilog nije išao ni podatak da su od prije poznati po nasilničkim izgredima.
Osumnjičeni 34-godišnji Nijaz Tadžić Hadžiosmanagić, vođa radikalne skupine Bad Blue Boysa, i 35-godišnji Damir Radovac sami su se predali, a dvojica 22-godišnjaka Ante Bošnjak i Ante Škember uhićeni su uz pomoć građana koji su ih prepoznali na fotografijama objavljenim u medijima.