KAPITOLIJSKA TRIJADA U Ninu su i danas vidljivi ostaci monumentalnog rimskog hrama

U sklopu programa »Nedjeljom iz Nina« koji putem facebook stranice provodi Arheološki muzej Zadar svaku nedjelju otkako su zbog pandemije koronavirusom morali zatvoriti vrata, objavljena je o rimskim hramovima priča, s naglaskom na monumentalni hram otkriven u Ninu.
Rimski hram je bila sakralna građevina u kojoj je prebivalo božanstvo. S obzirom na arhitektonska obilježja, nastao je pod utjecajem etrušćanskog i grčkog hrama. Strukturne odlike bile su uzdignuti podij, stepenište koje je vodilo do trijema ispred ulaza podržanog redom stupova i općenito orijentacija na pročelje građevine.

Simbol rimske države
Najvažniji hram bio je na rimskom brežuljku Kapitoliju, posvećen Jupiteru Najboljem Najvećem (lat. Iuppiter Optimus Maximus), koji je zajedno s Junonom i Minervom tvorio Kapitolijsku trijadu, simbol rimske države. Prema naputcima arhitekta Vitruvija, hramovi su se gradili na istaknutim položajima u naselju, dobro povezanim s glavnim ulicama. Idealno je bio orijentiran u smjeru istok-zapad, ali se iz praktičnih i prostornih razloga od toga često odstupalo i prilagođavalo lokalnim prilikama. Važno je bilo hram prikladno uklopiti u okolni prostor i estetski ugodno oblikovati, što se postizalo simetrijom i pravilnim proporcijama, ali i korištenjem skupih materijala te monumentalnošću. Sama građevina nije služila za štovanje božanstva, nego kao kuća u kojoj ono obitava, prisutno u antropomorfnom (prikazano kultnom statuom) ili simboličnom obliku.

Žrtvenik i rituali
Rituali – procesije, izlijevanje tekućina, paljenje bilja, žrtvovanje životinja – su se odvijali ispred hrama, na žrtveniku koji je bio središnje sveto mjesto. Osim u religijske, hramovi su mogli služiti i u druge svrhe, pa je tako Saturnov hram u Rimu bio ujedno i državna riznica. Na istaknutom položaju rimske Enone, gdje se ranije nalazilo liburnsko središte naselja, Rimljani su sagradili monumentalan hram. Bio je dugačak 24,9 metara, širok 21,3 metra i s podijem visokim preko 3 metra. Datira se u drugu polovinu 1. st. n. e., razdoblje vladavine dinastije Flavijevaca. Ostaci hrama vidljivi su u Ninu i danas, a u Muzeju ninskih starina izložena je maketa idejne rekonstrukcije.
– Različitim aspektima rimske religije bavit ćemo se kroz više članaka u budućnosti, stoga nastavite pratiti stranicu Arheološkog muzeja Zadar i ne propustite naučiti nešto novo u programu »Nedjeljom iz Nina« za sedam dana, poručili su iz Arheološkog muzeja Zadar.