Javnost čeka odgovore o prodaji plina u bescjenje: “Sve ćemo objasniti…”

Hrvatska elektroprivreda više neće morati kupovati plin koji Ina proizvede u Hrvatskoj, pa onda neće stvarati višak plina u transportnom sustavu, što znači da neće biti prisiljena te viškove prodavati po cijenama višestruko nižim pod onih po kojima ih je kupila.

Odluku kojom će prestati obveza HEP-a da preuzima sav plin proizveden u Hrvatskoj donijet će danas Vlada koja će izmijeniti uredbu po kojoj je to HEP morao činiti još u rujnu prošle godine. HEP je taj plin prvo kupovao po cijeni od 41 eura za megavatsat i tako je osiguran plin po prihvatljivoj cijeni za kućanstva, javne institucije i gospodarstvo.

U međuvremenu je cijena otišla na 47,6 eura, a potrošnja plina je pala, pa je HEP, nakon što je popunio svoje kapacitete u skladištu Okoli, stvarao viškove u transportnom sustavu. Institut energije uravnoteženja značio je i da se taj plin prodaje, pa su ostali sudionici na tržištu u pojedinim danima lipnja kupovali plin i po cijeni od jednog centa za megavatsat.

“Energetski” lanac

Kad je s time da se HEP-ov plin prodaje u bescjenje u javnost izašao zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, pokazalo se i to da u »energetskom« lancu tvrtki i regulatora o tome nitko, barem po onome što se sada zna, nije izvijestio Vladu. Iako HEP više neće kupovati plin od Ine, ostaje mu do kraja ožujka sljedeće godine obveza da opskrbljuje kućanstva, dio gospodarstva i institucije prema sadašnjim pravilima, a plina za to bi trebalo biti dovoljno s obzirom na to da je HEP već popunio svoje kapacitete u skladištu Okoli.

Osim što će Vlada tako izbjeći u idućim mjesecima nove situacije u kojima HEP-ovi viškovi plina završavaju na natječajima na kojima postižu niže cijene, ukidanje uredbe od Hrvatske je tražila i Europska komisija jer je ona priječila i izvoz Ininog plina izvan Hrvatske.

Procjena je da će Ina sada taj plin koristiti za rad svoje rafinerije u Rijeci umjesto da ga i sama uvozi jer je sav plin bila prisiljena prodati HEP-u.

Očekuje se i da Vlada donese uredbu po kojoj će se odrediti kompenzacija za dobavljače i opskrbljivače plina koji su u proteklih godinu dana, prvenstveno za kućanstva, osigurali dovoljne količine plina po reguliranim cijenama iako su na tržištu kupovali znatno skuplji plin.

Kako zasad stvari stoje, oni koji će zatražiti kompenzaciju od države morat će priložiti i račune, kako bi dokazali po kojoj su cijeni kupili plin i kako bi im se odredilo obeštećenje. Moguće je ipak da ta uredba neće biti na današnjoj sjednici Vlade, jer se očito još uvijek lome koplja oko toga trebaju i opskrbljivači i dobavljači pokazati sve svoje račune ili ih država treba obešteti na osnovu tržišnih cijena plina.

No, puno više od toga javnost od Vlade danas očekuje i odgovore na pitanje zašto se na reakciju čekalo više od mjesec dana, je li HEP upozorio Ministarstvo gospodarstva da ima viškove i da je prisiljen prodati ih po bagateli te kolike količine plina su prodane po tim nižim cijenama, a posebice tko ih je kupio.

Sva objašnjenja

Da će Vlada ponuditi sva objašnjenja, te da će građanima rastumačiti što se dogodilo i jesu li institucije i kako komunicirale, najavio je potpredsjednik Vlade Oleg Butković.

– Utvrdit ćemo sve, tko je pisao, tko je zvao, tko je s kim razgovarao, najavio je Butković nakon svečane akademije u povodu Dana Hrvatske obrtničke komore.

Zanimalo je novinare i hoće li, nakon što se sve utvrdi javnost dobiti uvid u podatke o tome koje su tvrtke kupovale viškove plina, a on je odgovorio »sve ćete znati.«

Potpredsjednik Butković jučer o mogućim ostavkama, posebice zbog činjenice da među institucijama nije bilo koordinacije, nije želio govoriti, ali je upozorio i na to da je Vladina uredba koja je »prisilila« HEP da kupuje plin od Ine, pa je radi toga ta tvrtka kroz lipanj stvarala viškove u sustavu, ipak osigurala mirnu jesen i zimu i građanima i gospodarstvu.

Zato, smatra Butković, treba u ocjeni učinaka te uredbe gledati razdoblje otkada je Vlada intervenirala na tržištu, kad je cijena plina u rujnu prošle godine bila iznad 200 eura, a ne samo »jedan ili dva dana« u kojima su se prodavali viškovi plina.

Podsjetio je na to da je Vlada uredbu donijela u rujnu, da je tada HEP sav plin koji je Ina proizvodila kupovao po cijeni od 41 eura, što je osiguralo dovoljno plina za domaće tržište, a uz to je njegova cijena bila podnošljiva i građanima, ali i domaćim tvrtkama, posebice malim i srednjim te institucijama, poput škola, vrtića ili bolnica.

Na dan kada je Vlada odlučila da Ina plin proizveden u Hrvatskoj ne može prodavati i da će ga HEP kupovati po cijeni od 41 eura, on je na europskom tržištu stajao 227 eura.