Izvršna direktorica MMF-a: Idućih nekoliko godina očekuju se teška vremena

Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a, rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a da problemi svjetskog gospodarstva nisu samo visoka inflacija i usporeni gospodarski rast, već i iznimna neizvjesnost.

– Za svjetsko gospodarstvo ove se godine predviđa rast od 2,8 posto. Prošle godine riječ je bila o 3,4 posto, prije dvije godine 6,1 posto. Veći je problem stalna inflacija. Ograničavanje monetarne politike utjecalo je na određeni pad ukupne inflacije, ali temeljna je inflacija ustrajnija, a to znači da će kamatne stope morati biti visoke dulje vremena. Najveća je briga dugoročna vjerojatnost za rast. U idućih pet godina predviđa se rast od samo 3 posto, rekla je.

Istaknula je kako se procjenjuje da će ove godine inflacija biti 7 posto.

– Iako će biti napretka u 2024. inflacija će i dalje biti previsoka za razinu koja zadovoljava. Kada govorimo o kamatnim stopama, to znači da ćemo bar tijekom ove i sljedeće godine morati biti spremni na veće kamatne stope. Dobra je vijest da više ne razgovaramo o tome koliko će visoke biti, već o tome koliko će dugo biti visoke. Za svjetsko gospodarstvo to znači dvije posljedice – utječe na ulaganja i potrošnju, istaknula je Georgieva.

Dobar posao u teškim vremenima

– Prosječan rast u zadnje dvije godine iznosio je 9 posto, što je više od svjetskog prosjeka. Godine 2021. bio je veći od 13 posto, a ove se godine predviđa rast od 2,2 posto za Hrvatsku, a za eurozonu 0,8 posto. Ukupna inflacija u Hrvatskoj pada, a temeljna inflacija i dalje je ustrajna, rekla je izvršna direktorica MMF-a.

Na pitanje postoji li opasnost od rasta svjetskog siromaštva, odgovorila je da se to već ostvaruje te da se očekuju teška vremena idućih nekoliko godina.

Razlog je, rekla je, agresija na Ukrajinu, koja se prelijeva na cijeli svijet, a izbrisala je nešto u čemu smo uživali 30 godina – dividendu mira od kraja hladnog rata.

– Troškovi za obranu rastu, ostaje manje novca za razvoj unutar država i pomoć siromašnim državama, istaknula je.

Dodala je kako je dobra strana ruskog rata ta što se Europa brzo oslobodila ovisnosti o ruskoj nafti i plinu.

– Kratkoročno to nije bilo dobro za energetsku tranziciju jer su zemlje bile prisiljene rabiti više ugljena i nafte, no dugoročno gledajući, uvjerena sam da će Europa prednjačiti u ubrzavanju energetske tranzicije. U Hrvatskoj vidim sjajne inicijative i ulaganja koje će pomoći Hrvatskoj da pomogne Europi, zaključila je Georgieva u razgovoru za Dnevnik HRT-a.