“U Splitu i Zadru po broju stambenih jedinica za kratkoročni najam u odnosu na broj stanovnika gori alarm,” istaknuo je Bosanac na konferenciji za novinare u Splitu na kojoj je rečeno kako u tom gradu postoji 17.000 praznih stanova i 24.000 stambenih jedinice namijenjenih za kratkoročni turistički apartmanski najam stambenih jedinica.


Bosanac je objavio kako će Europska komisija uskoro izaći sa zakonodavnom inicijativom koja će dati ovlasti gradonačelnicima i lokalnim vlastima da idu protiv ‘epidemije kratkoročnih najmova’.




Ocijenio je lošim nedavno izvješće Europskog parlamenta kojim se zagovara rješavanje stambene krize gradnjom što više stanova.


“To je izvješće prešutjelo da je dio stambene krize izazvan epidemijom kratkoročnog najma koji tako miče stanove s tržišta dugoročnog najma, prešućuje da postoji velika količina praznih stanova u Europskoj uniji koje nitko ne želi mobilizirati putem poreznih politika, prešućuje da se desila financijalizacija stanovanja, da su stanovi postali dio biznisa a ne dio ljudskog prava na stanovanje”, naveo je Bosanac.


Naglasio je kako se ne može reći da samo treba graditi više stanova i da će se stambena kriza u Hrvatskoj riješiti ubrzavanjem građevinskih dozvola što, kako je dodao, HDZ plasira.


“Neće mlade obitelji graditi stanove i kuće jer nemaju novca za to, nego će špekulantske privatne ekipe graditi stanove i preprodavati ih”, smatra Bosanac.


Istaknuo je kako će se stranka Možemo boriti za kontrolu kratkoročnih najmova (apartmani za turizam).


“Zauzimat ćemo se za obnovu postojećeg stambenog fonda jer u EU postoji ogroman novac za energetsku obnovu kojim se može obnoviti stambeni fond i i potom te stanove stavljati u dugoročni najam. To je rješenje stambene krize, a ne gomilanje novih nekretnina koje će završiti u kratkoročnom najmu”, poručio je.


Bosanac je također spomenuo da se modelom zadružnog stanovanja može rješavati stambena problematika.


“To je inovativni pristup u kojem bi se građani privatno udruživali i zajedno ulagali novac za gradnju stanova, od grada bi mogli dobiti zemljište po povoljnoj cijeni ili besplatno, onda bi doveli banku koja bi im dala kredit po povoljnoj kamatnoj stopi, primjerice 0,5 posto. U tom bi slučaju, primjerice 30 udruženih građana gradilo stanove koji su privatno vlasništvo,” objasnio je Bosanac. Dodao je da u tom slučaju investitori neće moći prodavati stanove  po skupoj cijeni.