Izloženo franjevačko blago iz samostana duž jadranske obale

Autori stručne koncepcije izložbe su Miljenko Domijan, Igor Fisković, Radoslav Tomić, kustosica izložbe Ana Medić, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a bogati katalog uredio je akademik dr. Igor Fisković

Izložba naslovljena “Milost susreta – Umjetnička baština Franjevačke  provincije sv. Jeronima”, otvorena sredinom prosinca u  Galeriji Klovićevi dvori, otkriva neprocjenjivo umjetničko  blago čuvano stoljećima u samostanima i crkvama reda  “najpopularnijeg zapadnjačkoga sveca”, sv. Franje Asiškoga  na prostorima jadranske obale. Dragocjeni povijesni dokumenti, jezikoslovna baština,  iluminirani rukopisi, inkunabule, oltarne pale, poliptisi, drvena plastika, relikvijari, liturgijsko posuđe, misno ruho,  sveukupno više od stotinu djela što su za crkve i samostane  Franjevačke provincije sv. Jeronima stvarali vrsni domaći i  strani majstori i umjetnici. Autori stručne koncepcije izložbe  su Miljenko Domijan, Igor Fisković, Radoslav Tomić, kustosica izložbe Ana Medić, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a bogati  katalog uredio je akademik dr.  Igor Fisković.
Ravnateljica Klovićevih  dvora Vesna Kusin za ovu prigodu ističe:
– Izložba svjedoči o bogatom  prilogu franjevačke provincije  sv. Jeronima hrvatskoj baštini i  kulturi, a njome galerija nastavlja sustavno okupljati,  proučavati i javnosti predstavljati umjetničko i kulturno  blago crkvenih redova koji djeluju na tlu Hrvatske. Izložba je  ostvarena u prigodi dviju  obljetnica – 800. godišnjice  utemeljenja franjevačkog reda  1209. godine i 800. godišnjice  dolaska sv. Franje na hrvatsku  obalu 1212. godine koji je dao  poticaj širenju reda na našim  prostorima. Svetoga Franju na  hrvatsko tlo je bacilo olujno  more, taj događaj franjevci su  označili kao “milost susreta”.  Otuda i naziv izložbe kojim  galerija Klovićevi dvori javnosti pokazuje najbogatiju franjevačku riznicu umjetnina što  je stoljećima nastajala prikupljana i čuvana u brojnim crkvama i samostanima Franjevačke provincije sv. Jeronima,  koja se proteže od Istre do  krajnjega juga Dalmacije. Prvi  put okupljena na jednome  mjestu ta je riznica sada zabljesnula kao dar svima”, istaknula je Vesna Kusin.
Jedan od autora izložbe,  akademik Igor Fisković u tumačenju izložbe tumači “kako  samostani i crkve Franjevačke  provincije sv. Jeronima te sva  njihova kulturna i umjetnička  dobra i blaga najuvjerljivije tumače opću ulogu tog reda u  hrvatskom društvu, a izložba  pridonosi razumijevanju reda  najpopularnijeg zapadnjačkoga sveca u nacionalnoj prošlosti, ali i današnjoj kulturi te  savezu crkvenoga reda i  pučanstva.”
Na izložbi “Milost susreta”  predstavljen je znatan dio blaga iz 20-ak samostana, a za ovu  su prigodu umjetnine donesene s prostora jadranske Hrvatske. Veliki broj umjetnina  nije mogao biti izložen zbog  slabe očuvanosti, no podjednako i zbog veličine. Izabrane  su umjetnine iz razdoblja od  14. do 19. stoljeća.
U nastojanju da se pokažu  osobitosti i specifičnosti, obrisi  i karakter umjetničke baštine  vezane uz franjevački red – duž  istočne obale Jadrana od Rovinja do Kotora, na izložbi se  prati posebno graditeljska i  umjetnička produkcija. Odabrane eksponate čini stotinjak  umjetničkih slika, skulptura,  ikona, liturgijskih predmeta,  visokovrijednih primjeraka crkvenog ruha, iluminiranih rukopisa, te ostale važne arhivske i spomeničke građe. Prisutna su djela talijanske umjetnosti, osobito mletačke, od  ranog duecenta, preko renesansnih i baroknih ostvarenja.  Umjetnici kao što su Antonio i  Bartolomeo Vivarini, Lorenzo  Lotto, Francesco i Girolamo  da Santa Croce, Francesco  Francia, Bartolomeo Litterini,  Jacopo Palma Mlađi, Baldassare D ‘Anna, Leandro Bassano, Petar de Riboldis, Tomaso Rues, Giovani Bonazza,  Francesco Cabianca i dr. svojim su radovima obogatili i  osuvremenili našu umjetničku  baštinu, dok specifična sinteza  mletačkih impulsa s osobitostima lokalne tradicije uvjetuje  poticajne okolnosti za nastanak vrijednih domaćih ostvarenja, poput djela Blaža Jurjeva Trogiranina, Dujma  Vuškovića, Lovre Dobričevića,  Nikole Božidarevića, Jurja Petrovića, Ivana Duknovića,  Martina Benetovića i drugih.  Izložba nudi manja komorna  djela, ali i monumentalne ansamble kojima su opremane  franjevačke crkve, tu su i iluminirani rukopisi čija specifična misaonost i ljepota zadivljuju, ili pak primjerci glazbenih ostvarenja sačuvanih u  glazbenim arhivima samostana kao primjerima očuvanja  lokalne, nacionalne pa i europske glazbene baštine.  Izložba nudi promišljanje o  doprinosu i ulozi franjevačke  provincije sv. Jerolima u ukupnom artikuliranju i očuvanju  hrvatskog kulturnog identiteta  proizašlog, između ostalog, i iz  duboko humanističkih načela i  učenja Sv. Franje. Na taj način  naša kultura baštini svoj specifični udio u cjelokupnom europskom kulturnom nasljeđu.