Izdašne stipendije, ali i visoke globe. Ako STEM stipendist ne odradi dug u školi, mora vratiti državi 30.000 eura

Kroničnom manjku nastavnika matematike, fizike, informatike, biologije, kemije, zbog kojeg škole muku muče s popunjavanjem radnih mjesta, a djeci ove predmete nerijetko predaje nestručan kadar, ministar obrazovanja Radovan Fuchs odlučio je doskočiti izdašnim stipendijama za one studente koji se odluče za nastavnički studij u STEM području. Riječ je o stipendijama u impresivnom iznosu od 600 eura, koje se ove godine dodjeljuju prvi put, a trebale bi privući mlade STEM-ovce u nastavničko zanimanje.

Sredinom prosinca zaključen je natječaj za stipendije, na koji se javilo 500-tinjak kandidata i svi su oni ostvarili pravo na stipendiju već od ove akademske godine. Za razliku od svih dosadašnjih stipendija, gdje se svake godine mora iznova aplicirati na natječaj, ova se stipendija dodjeljuje za razdoblje čitavog studija, što znači da će je student primati sve dok ispunjava svoje redovite obaveze, odnosno daje godinu za godinom studija.

Klauzula u ugovoru

Da se ne bi dogodilo da se student uz pozamašnu državnu stipendiju odškoluje za nastavnika, a onda odluči otići u neko atraktivnije zanimanje koje je STEM-ovcima na tržištu rada dostupno na svakom koraku, ministar Fuchs odlučio se u ugovor o stipendiji uvesti klauzulu kojom se STEM stipendisti za nastavnička zanimanja obvezuju da će dio radnog vijeka odraditi u školi, kako bi državi na taj način vratili dio uloženog novca.

Tako će studenti koji budu primali stipendiju morati odraditi u školi onoliko godina koliko su dugo primali stipendiju, a najmanje godinu dana, ukoliko se stipendiranje prekine prije završetka studija. Stipendiju se neće moći vraćati bilo gdje u Hrvatskoj, već u nekoj od škola na području županije u kojoj stipendist ima prebivalište. Za one koji prekrše ugovor o stipendiranju, predviđene su i sankcije na koje će malo tko od stipendista pristati – morat će vratiti kompletan iznos stipendije koju su od države primili. To bi značilo da za pet godina studiranja uz pomoć državne stipendije za STEM nastavnička zanimanja, u slučaju da nakon što diplomiraju odluče pronaći posao izvan obrazovnog sustava, državi moraju vratiti iznos od 30.000 eura.

Iako ovaj model ima logike, struka nije uvjerena da će Fuchsov plan dati željeni rezultat i školama osigurati dovoljno stručnog nastavnog kadra. Prof. dr. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, kaže kako je studentima njegovog fakulteta nakon početnog interesa koji su izazvale ove stipendije, interes za upis nastavničkih studija na PMF-u brzo opao.

Provesti istraživanje

– Ministarstvo znanosti u hodu je dodalo klauzulu u ugovoru koja studenta obvezuje da će neko vrijeme morati raditi u školi. To se promijenilo u odnosu na početni javni poziv. To će sigurno smanjiti interes studenata. Ne znam za koliko, ali čujem među studentima da su se u velikoj mjeri pokolebali, kaže Planinić. Sa stanovišta države u redu je da hoće uložiti novac, ali trebali su to prije reći, dodaje.

«Odrađivanje« stipendije u školi čini mu se kao prihvatljiv model, ali ne vjeruje da će studenti STEM područja na njega pristati.

– S jedne strane, djeca žele biti slobodna, a s druge strane ne žele ići u zanimanje koje nije cijenjeno i gdje nemaju dobre plaće jer to je često presudni moment. Ako morate u nekom zanimanju raditi 40 godina, to neće riješiti jedna stipendija od dvije ili tri godine, ističe dekan PMF-a.

Prije nego je donesena odluka na nacionalnoj razini o tome da se ide u ovakvo stipendiranje STEM nastavnika trebalo je, smatra Planinić, u nekoliko škola provesti istraživanje o tome koje bi mjere privukle mlade u ta zanimanja. »Ovo je mjera koja će dati efekt za pet do 10 godina, što je dosta dugo vrijeme za čekanje, a može biti jako skupa«, upozorava i navodi primjer Nobelovaca Abhijit Banerjee i Esther Duflo, profesora ekonomije s američkog MIT-a te profesora Michaela Kremera s Harvarda, koji su uveli model ispitivanja mjera socijalne politike na ograničenom području kako bi utvrdili njihovu opravdanost.

– Predložio sam da naprave test u nekoliko desetaka škola, pa da povećaju plaće nastavnicima ili im ponude stambeno rješenje ili nešto treće. Neka smisle neku mjeru na kojoj bi se odmah moglo vidjeti daje li rezultate ili ne, poručuje dekan PMF-a.