ZAPADNOBALKANSKA RUTA Hrvatska lani odbila ulazak više od 12.000 državljana trećih zemalja

Europska unija odbija više ulazaka i vraća više osoba nego ranije, ali istodobno bilježi manje osoba u nezakonitom boravku, pokazuju nedavno objavljeni podaci Eurostata.

Kada je pak riječ o Hrvatskoj, koja čuva jednu od najosjetljivijih vanjskih granica EU-a, izazov ostaje pronaći ravnotežu između sigurnosti granice, borbe protiv krijumčara i poštovanja ljudskih prava.

Prema podacima Eurostata, 132.600 državljana trećih zemalja odbijeno je pri pokušaju ulaska u Europsku uniju 2025. godine, što je 7,1 posto više nego godinu ranije. Istodobno je broj osoba zatečenih u nezakonitom boravku u EU-u znatno pao.

Manje ilegalaca

Europska unija u 2025. godini zabilježila je porast broja odbijenih ulazaka na vanjskim granicama, ali i smanjenje broja osoba koje su se nezakonito nalazile na njezinu teritoriju.

Prema podacima Eurostata, ulazak u EU odbijen je za 132.600 državljana trećih zemalja, dok je godinu ranije takvih slučajeva bilo 123.835. Riječ je o porastu od 7,1 posto.

S druge strane, broj državljana trećih zemalja koji su zatečeni u nezakonitom boravku smanjen je za 21,7 posto – s 918.525 u 2024. na 719.395 u 2025. godini. Time se nastavlja trend smanjenja nezakonite prisutnosti nakon viših razina zabilježenih prethodnih godina.

Eurostatovi podaci pokazuju i rast broja odluka o napuštanju teritorija EU-a. Tijekom 2025. izdano je 491.950 naloga za napuštanje neke od država članica, što je 5,8 posto više nego 2024. godine.

Nakon takvih odluka, 135.460 osoba vraćeno je u treće zemlje, odnosno 20,9 posto više nego godinu ranije. Najviše povrataka zabilježile su Njemačka, Francuska i Švedska, dok su među najčešćim državljanstvima vraćenih osoba bili državljani Turske, Gruzije, Sirije i Albanije.

Hrvatska se u tim podacima posebno ističe zbog svojeg položaja na vanjskoj granici Europske unije i Schengenskog prostora. Eurostat navodi da je Hrvatska u 2025. zabilježila 12.090 odbijenih ulazaka, što je 9,1 posto ukupnog broja odbijanja u EU-u. Više su imale samo Poljska i Francuska.

Gotovo svi hrvatski slučajevi odnosili su se na kopnenu granicu – njih 11.660.

To potvrđuje da Hrvatska ostaje jedna od ključnih zemalja na tzv. zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Iako Frontex procjenjuje da je broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a u 2025. pao za 26 posto, upozorava da se migracijski pritisci mogu brzo mijenjati zbog ratova, nestabilnosti i krijumčarskih mreža.

Prema podacima Službe za odnose s javnošću MUP-a najveći je pritisak na istočnomediteranskoj ruti, koji je ove godine manji za 33 posto nego u 2025. godini. Istočnomediteransku rutu čine Grčka, Bugarska i Cipar, a migranti koji tu rutu koriste uglavnom stižu iz bliskoistočnih i azijskih zemalja te sjeverne Afrike – Afganistana, Bangladeša, Sudana, Egipta i Somalije.

Od svih nezakonitih ulazaka i pokušaja ulazaka u Hrvatsku, njih oko 90 posto je na granici s Bosnom i Hercegovinom.

– Tu je već poznato da su pod najvećim pritiskom policijske uprave karlovačka, brodsko-posavska, ličko-senjska i sisačko-moslavačka, objašnjavaju iz MUP-a.

Zapadnobalkanska ruta u ovoj godini bilježi smanjenje od 17 posto. Državljanstva s istočno mediteranske rute se reflektiraju i na zapadnobalkansku, s posebno izraženim državljanima Turske, koji na područje zapadnog Balkana dolaze zračnim putem u BiH i Srbiju zlorabeći bezvizni režim.

Na stanje i kretanje nezakonitih migracija na vanjsku granicu RH trenutačno se reflektira samo sukob u Sudanu, pojašnjavaju iz MUP-a dodajući da je povećan broj državljana Egipta izričito zbog ekonomske situacije u toj zemlji.

Zaštita prava migranata

Postoji mogućnost da ostala državljanstva koja su već niz godina među najzastupljenijima, Afganistan, Bangladeš i Pakistan, budu u opadanju ako se nastavi sukob u Iranu, jer je Iran jedna od njihovih tranzitnih država prema Europi.

Prema podacima MUP-a, hrvatska granična policija je ove godine, do 19. svibnja, postupala prema 2.969 osoba koje su nezakonito ušle u zemlju. U najčešćih pet državljanstava su državljani Turske, Egipta, Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Kine i Sudana.

Kada je riječ o krijumčarenju migranata na zapadnobalkanskoj krijumčarskoj ruti koja obuhvaća Hrvatsku, od siječnja do travnja 2026. godine zabilježeno je ukupno 397 kaznenih djela, što u odnosu na isto razdoblje 2025. kada su zabilježena 303 kaznena djela, predstavlja povećanje za 31,02 posto. Promatrajući isto razdoblje, ove godine također bilježimo povećanje počinitelja takvih kaznenih djela za 27,89 posto.

Uz sigurnosni aspekt, Hrvatska se suočava i s pitanjem zaštite temeljnih prava migranata. Nacionalni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite u izvješću za 2025. navodi da u većini promatranih slučajeva nisu utvrđene nepravilnosti ni povrede temeljnih prava, te da su migranti uglavnom imali pristup osnovnim uvjetima poput hrane, vode i toaleta.

Tijekom 2025. u Ministarstvu unutarnjih poslova evidentirane su četiri pritužbe kojima se ukazuje na postupanje prema nezakonitim migrantima, a nakon provjera, sve četiri ocijenjene su neutemeljenima, navodi MUP. Dodaje kako je u ovoj godini evidentirana jedna pritužba, a provjera utemeljenosti još je u tijeku.

Njemačka će imati 4,3 milijuna manje radno sposobnih

Odlazak tzv. baby boomer generacije u mirovinu će njemačko gospodarstvo pogoditi teže nego što se do sada pretpostavljalo, objavio je Institut njemačkog gospodarstva iz Kölna (IW) i naveo kako će se do 2036. broj radno sposobnih građana Njemačke smanjiti za 4,3 milijuna.

Još prije dvije godine IW je procijenio da će se broj osoba koje više neće stajati tržištu rada na raspolaganju smanjiti za tri milijuna. IW je priopćio kako, pored odlaska brojno snažne generacije baby boomera u mirovinu u sljedećim godinama, na smanjenje radno sposobnih stanovnika utječe i snažnije smanjenje broja stanovnika od očekivanog.

Kako stoji u priopćenju, do 2040. će broj stanovnika pasti na ispod 82 milijuna. Godišnje se 350.000 osoba manje rodi nego što umre. Do sada je pojačano useljavanje neutraliziralo ovo prirodno smanjenje broja stanovnika.

No nakon uvođenja mjera za sprječavanje neregulirane migracije je broj useljenika znatno opao. Prema mišljenju stručnjaka s IW-a ovaj negativni proces bi se mogao ublažiti time što bi zaposleni kasnije odlazili u mirovinu, ali i ciljanim useljavanjem stručne radne snage.

Dosadašnje mjere za bolje usmjeravanje useljavanja su doduše smanjile pritok nereguliranih migranata, tj. izbjeglica i tražitelja azila, ali istodobno nisu povećale obim useljavanja stručne radne snage. (Hina)