Foto: Davor Kovačević
Ministar financija Marko Primorac predstavio je nedavno Središnji registar stanovništva. Naglasio je kako će Registar povezivati već postojeće informacije te pružiti uvid u podatke o kućanstvu, a sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima.
Ako to ne učini u zadanom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 eura, piše Jutarnji list.
Opći i poseban dio
Prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva Ministarstvo financija uputilo je u e-Savjetovanje te je nakon desetak dana zatvorilo javnu raspravu.
U općem dijelu nalazili bi se, primjerice, OIB i ime stanovnika, podaci o rođenju, državljanstvu i smrti, podaci o braku i životnom partnerstvu, prebivalištu i boravištu te podaci o invaliditetu.
Sve te podatke Registar će preuzeti iz postojećih evidencija, poput matica i Porezne uprave. U posebni dio Registra upisat će se dio podataka koji će se također izvući iz informacijskih sustava, poput informacija o obrazovanju, zaposlenju i mirovini.
Posljednji dio u posebnom dijelu Registra odnosi se na podatke o vjeroispovijesti, izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, materinskom jeziku te nacionalnosti – koji će se prikupljati na temelju izjave.
Moguća diskriminacija
Sugovornici Jutarnjeg ističu da ne znaju za ijedan slučaj države u EU-u koja prikuplja informacije o vjeri, a pretpostavljaju da je taj set pitanja uvršten zbog toga što bi Registar trebao zamijeniti i dosadašnji popis stanovništva.
“Riječ je o statusima i karakteristikama koje građani nemaju dužnost prijavljivati državi, a prijedlogom zakona nije propisano da je izjašnjavanje o ovim statusima dobrovoljno, što bi trebalo biti, niti je propisano da se građani mogu odabrati ne izjasniti.
Ovaj propis se neposredno tiče ostvarivanja više ljudskih prava, a može dovesti i do povrede prava na privatnost i zaštite osobnih podataka, te do diskriminacije”, kaže pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za Jutarnji o posebnom dijelu Registra.
Moguća zloupotreba
Inače, prilikom popisa stanovništva građani su mogli odgovoriti da ne žele odgovoriti na pitanja o, primjerice, vjeri. Također, popisni podaci, koje čuva i obrađuje Državni zavod za statistiku, mogu koristiti isključivo i samo u statističke svrhe. Uvid u Registar bit će, pak, omogućen tisućama ljudi, piše Jutarnji.
Naime, zakon propisuje da će se Registrom koristiti pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti, poput školskih i zdravstvenih ustanova, zaposlenika u socijalnoj skrbi ili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave i druge.
Pritom Zakon ne propisuje kako će se nadzirati Registar i kako spriječiti moguće zlouporabe, piše novinarka Jutarnjeg Kristina Turčin.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
prijatelji životinja
U Zagrebu održan prosvjed za prava životinja: ‘Dosta je šutnje i nečinjenja’
Kultura
nin
Galerija Višeslav predstavlja opus Zvonimira Brkana, velikana hrvatske umjetničke fotografije
Hrvatska
sustav registracije
Uvode se registracijski brojevi za apartmane: Kreće obračun s iznajmljivanjem “na crno”
Zadar & Županija
gospodarski rast
Na GV-u Županijske komore Zadar izrazili zadovoljstvo rezultatima
Zadar & Županija
godišnjica mature
Nakon 35 godina ponovno zajedno: Okupila se generacija paških maturanata iz 1991.
Crna Kronika
Prijavljen nestanak
JESTE LI JE VIDJELI? Na području Zadra nestala 16-godišnja Gabrijela
Crna Kronika
prometna nesreća
Motociklist (20) teško ozlijeđen na Gaženičkoj cesti, vozač automobila oduzeo mu prednost
Footopis
mundijal
Vatreni s Ganom u utakmici istine, pojavio se i novi Dark Horse
Zadar
nepravomoćna presuda
Osuđen na 2 godine i 8 mjeseci zbog pokušaja ubojstva automehaničara u Briševu
Svijet
upravno partnerstvo!?