Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla, u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
– Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces, rekao je Buden.
Buden, koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir, naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
– Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma.
– Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
– U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije, rekao je.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani.
– Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više”, smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.
najnovije
najčitanije
Kultura
večeras u crkvi sv. Nikole
Ne propustite Večer pasionske baštine uz Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica
Zadar & Županija
Šparogijada Kukljica
Kukljica slavi sezonu šparoga: Stiže drugo izdanje popularne Šparogijade
Ostalo
Vladimir Kočiš Zec
Legendarni pjevač o dugogodišnjoj karijeri: ‘Dar s neba bio je ulazak u Nove fosile’
Zadar & Županija
nema ozlijeđenih
SUDAR VLAKOVA U BENKOVCU Policija otkrila kako je došlo do nesreće
Plodovi zemlje i mora
ribolovna prognoza
Posljednje zimske ciklone pomrsit će planove ribolovcima: Stižu kiša, jako jugo pa bura
Zadar
NOVI SLUČAJ
Velika akcija USKOK-a i policije, palo više od 30 ljudi! Uhićenja i u Zadarskoj županiji
Zadar
Ivana Bičanić i Zdenka Zrilić
Dvije Zadranke ovog vikenda u Zadar dovode Sigurðssona, Brnjac, Barbaru Ružić i stotine poduzetnika: ‘Zadar si sam postavlja granice’
Županija
POŠTAR IH NIJE VOLIO
Supružnici iz Vrane uzaludno traže pravdu! Mjesni poštar već im osam godina ne dostavlja poštu!?
Kolumne
KOMENTAR
Politička filozofija Daniela Radete: Krivac se uvijek nađe negdje drugdje
Zadar
Brojni problemi