Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden, jedan od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla, u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaj Hrvatske u tom procesu.
– Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces, rekao je Buden.
Buden, koji dobro poznaje hrvatsku društvenu stvarnost i širi geopolitički okvir, naglašava da Hrvatska kupuje gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 milijuna eura po komadu. Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta u maloj državi koja se već desetljećima suočava s iseljavanjem, starenjem stanovništva i zapuštenom infrastrukturom.
– Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50.000 eura kao poticaj za početak života.
Buden naglašava vezu između obrambene potrošnje i demografskog sloma.
– Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je, ističući da suvremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu vojnu vrijednost. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država približila demografskoj točki bez povratka.
– U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije, rekao je.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok ključni problemi ostaju neadresirani.
– Ova djeca koja se sada rađaju, to su zadnje Hrvatice i Hrvati, posljednja generacija. Neće ih biti više”, smatra on.
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta. Iako danas živi i radi u inozemstvu, njegova intelektualna formacija, rani radovi te dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za jugoistočnu Europu, čiju stvarnost dobro poznaje i o kojoj i dalje govori kao kritički i angažirani autor.
najnovije
najčitanije
Zadar
Skupa greška
“NEZNATNA RAZLIKA” Zbog pogreške u nabavi električnih autobusa za Liburniju ostali bez 45 tisuća eura
Svijet
Snježno nevrijeme
SAD: Usred oštre zimske oluje više od 700.000 kućanstava bez struje
Ostalo
Američki penjač
Alex Honnold ponovno ruši granice, bez užadi se popeo na neboder od 500 metara
Nogomet
Hrvatski vratar
Trener Girone gubi strpljenje: ‘Nadamo se da će Livaković otići što je prije moguće’
Rukomet
Europsko prvenstvo
Hrvatska lako riješila Švicarce uz značajan učinak zadarskog asa
Crna Kronika
Uhićen je
Vozač u bijegu pred policijskim patrolama pokušao ubiti policajca
Zadar
noćna šetnja
Problem sa zadarskih otoka preselio se i u grad: Divlje svinje snimljene u više kvartova
Hrvatska
Priuštivi najam
Evo koliko će država plaćati vlasnicima praznih stanova u Zadru, cijene nisu iste u svim gradovima
Hrvatska
Dr. Dragan Maloševac
Liječnik iz Hitne: ‘Ne upirite prstom u nas, nego u one koji kradu vrijeme stvarno hitnim pacijentima’
Zadar
struja za 40.000 kućanstva