Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

NOVA VALUTA I SCHENGEN

Plenković: Neće biti velike fešte, otići ćemo na bankomat i podići eure

Autor: Hina

21.12.2022. 14:15
Plenković: Neće biti velike fešte, otići ćemo na bankomat i podići eure

Foto: Reuters



Ulazak Hrvatske u europodručje i šengensku zonu s prvim danom 2023. godine obilježit će se simbolično, podizanjem eura s bankomata, plaćanjem kave u eurima i prelaskom granice bez kontrola, najavio je premijer Andrej Plenković u srijedu u emisiji “A sada Vlada”.


“Nećemo raditi neke velike fešte. Mislim da trebamo tu biti skromni i ponizni, puno smo na tome radili, ali ćemo obilježiti to na neke simbolične načine”, rekao je Plenković.


Preko granice


Prvi put će se s bankomata podići euro umjesto kune, a u posjet će doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavio je.


“Otići ćemo s njom na granicu sa Slovenijom. Tu ćemo proći granicu bez kontrola. Popit ćemo kavu, platit ćemo u eurima”, rekao je Plenković.




Pritom je naglasio da on “velikom feštom” smatra doček Vatrenih održan u nedjelju u Zagrebu.


“Ući u euro i šengen isti dan još nije uspjelo nikome”, ponovio je Plenković što je i dan ranije istaknuo u obraćanju diplomatima akreditiranima u Hrvatskoj.


Premijer je rekao kako mu je drago što se to odvija na sredini drugog mandata njegove vlade, kao i da se ništa od toga ne bi dogodilo bez političke stabilnosti i “čvrstih 77 ruku parlamentarne većine”.


“Hrvatskoj je BiH najvažnija susjedna zemlja”


Plenković se u emisiji osvrnuo i na dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU osni i Hercegovini kazavši da mu je bilo zadovoljstvo biti na Europskom vijeću na kojemu je to potvrđeno za Hrvatskoj “najvažniju susjednu zemlju”.


“Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost”, dodao je.


Hrvatskoj je Bosna i Hercegovina “najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna”, naglasio je.


Premijer Andrej Plenković naveo je u četvrtak kako su neki od prioritetnih ciljeva Vlade u 2023. smanjenje inflacije, gospodarski rast, turizam, ubrzanje procesa obnove u Zagrebu i na Banovini, demografska politika, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava.


“„Cilj je smanjiti inflaciju na razinu između 5,6 i 6 posto, učiniti da rast bude oko jedan i nešto više. Mislim da će turistička sezona biti ponovno izvrsna, ubrzanje procesa obnove i na Banovini i u Zagrebu što je po meni najproblematičniji dio svega što radimo jer nestvarno ne ide dobrom dinamikom i tu ćemo se najviše posvetiti da se ubrza”, rekao je premijer Plenković u emisiji “A sada Vlada”.


Ulaganja u vojsku


Moraju se, kaže baviti i s onim što je ‘ostalo za perfektuiranje’ – pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika kao egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.


“Ima još jako puno posla isporuka je dobra ali sad kad smo u jezgri moramo dalje”, ustvrdio je.


Premijer Plenković odbacio je jučerašnje optužbe predsjednika Republike kako je stanje materijalno-tehničke opremljenosti Hrvatske vojske grozno te bi zbog toga netko trebao kazneno odgovarati.


„Predsjednik Milanović puno više vremena provodio s admiralom Hranjem (načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga), pa neka on o tome govori. Mi smo u našem mandatu dali vojsci ono što može dati temeljem inputa koji smo dobili od Oružanih snaga”, odgovorio je premijer.


Vlada je znatno podignula ulaganja u vojsku, što pokazuje nabava borbenih zrakoplova „Rafale”, helikoptera „Black Hawk” te oklopnih vozila „Bradley”, ponovio je Plenković.


„Osim jačanja kopnene vojske i ratne mornarice, Vlada je također vratila vojnicima prava koja su oduzeta u vrijeme Milanovićeve vlade”, ustvrdio je.


Ulaganje u sportsku infrastrukturu


Usvajanjem novog Zakona o sportu, Vlada se odlučila za policentričan pristup kad su u pitanju ulaganja u sportsku infrastrukturu, uključujući i nogometne stadione, što znači da se neće graditi samo jedan stadion u Zagrebu


„Maksimir se treba graditi u suradnji države, Grada Zagreba, kluba, uz potporu koju smo dogovorili s UEFA-om, dogovorili smo da i FIFA participira, da se uključe sponzori, kako bi se napravio projekt, financijska konstrukcija i riješila imovinska pravna pitanja”, nabrajao je premijer.


Neriješena imovinsko pravna pitanja godinama su problem kod maksimirskog stadiona, s obzirom da je dio zemljišta u vlasništvu Katoličke crkve. Hrvatska biskupska konferencija zatražila je da se i Vlada uključi u razgovore o zemljištu.


„Mi ćemo pomoći, svi su svjesni da to pitanje treba biti čisto, od pravne podloge pa i onda i samog projekta, te kasnije izvedbe i dovršetka tog projekta. Učinit ćemo sve što možemo kao jedan od aktera u cijeloj priči da se sve na najbolji mogući način riješi”, odgovorio je Plenković.”


„Isto tako, treba uložiti u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo te u druge stadione diljem Hrvatske, da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo”, dodao je predsjednik Vlade.