Plenković je rekao da je vlada, na njegovu inicijativu, danas donijela “odluku o dodatnoj potpori stanovništvu Gaze, osobito djeci i civilnom stanovništvu u iznosu od milijun eura” koji će se uputiti preko UNICEF-a.


“Zabrinuti smo za humanitarnu situaciju. Hrvatska je vlada i do sada već dala nešto manje od tri milijuna eura potpore, smatramo da je naša pozicija cijelo ovo vrijeme bila principijelna. Prvo da Izrael ima pravo na samoobranu od terorizma, sjetimo se 7. listopada 2023. Međutim, da se u toj samoobrani i aktivnostima treba držati načela međunarodnoga prava i zato se protivimo svakoj situaciji koja je dovela do civilnih žrtava, osobito djece koja su također nastradala u Pojasu Gaze”, rekao je Plenković.




Plenković je novinarima komentirao i nizozemski prijedlog da se preispita provedba sporazuma EU-a s Izraelom zbog blokade humanitarne pomoći Gazi.


“Što se tiče Europske unije, mislim da mi kao organizacija, kao Unija, moramo imati otvoren dijalog i komunikaciju s Izraelom. Ovo je jedna inicijativa koja je, po meni, imala kratkotrajni politički karakter. Mislim da moramo sve te relacije staviti u jedan novi kontekst kada za to dođe vrijeme”, rekao je premijer.


Prema Visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaji Kallas, velika većina država članica podržava reviziju članka 2 Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Taj članak regulira trgovinske odnose između Izraela i EU-a i propisuje da se odnosi između stranaka temelje na poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.


Prema medijskim izvješćima, to nisu podržale Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Cipar, Češka, Hrvatska, Litva i Mađarska. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u srijedu nije to htio izravno potvrditi.


“Nije to bilo nikakvo glasanje ili određivanje prema Izraelu. Nas, sve skupa zabrinjava situacija u Gazi. Mi smo se uvijek zauzimali da se nastave razgovori s Izraelom i u isto vrijeme apeliramo da se spriječi humanitarna katastrofa u Gazi”, rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i Afričke unije.


U međuvremenu su u Gazu počeli pristizati kamioni s brašnom i dječjom hranom nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu popustio pod sve većim međunarodnim pritiskom, ali Palestinci upozoravaju da to još nije ni približno dovoljno da se nadoknade nestašice od početka izraelske blokade dopremanja humanitarne pomoći u ožujku.