Obilne kiše iza nas, ali ostaje hladno: Evo kakav nas tjedan čeka

Nastavlja se razmjerno hladno i vjetrovito vrijeme, ponajviše do ponedjeljka, do kada će i kiša biti češća i obilnija, osobito u pretežno oblačnom kontinentalnom području. Srećom, kiša će u većini krajeva ipak biti manje obilna nego prošlih dana, kad je u mnogim mjestima palo više od 50 litara po četvornome metru u manje od 24 sata. Štoviše, ponegdje su postignuti i novi rekordi u najvećoj dnevnoj količini oborine. Primjerice, u petak ujutro na Zavižanu je izmjereno 130 mm oborine – novi rekord za rujan, a u Božavi čak 230 mm – novi apsolutni rekord – najveća dnevna količina oborine izmjerena na toj postaji u posljednjih 28 godina, koliko postoje svakodnevna mjerenja, piše HRT.

Izuzetno hladno

“U subotu u istočnoj Hrvatskoj kišovito, osobito u drugom dijelu dana, kad će jačati zapadni vjetar te navečer okretati na sjeverozapadni. Uz temperaturu većinom između 9 i 12 °C bit će hladno za sredinu rujna.

U središnjoj Hrvatskoj pretežno oblačno, povremeno s kišom, pogotovo potkraj dana. Vjetar slab i umjeren zapadni i sjeverozapadni, a navečer na sjeveru i jak uz moguće olujne udare. Jutarnja temperatura od 7 do 9 °C, a dnevna malo viša nego u petak – no i oko 10 °C niža od prosjeka!

Umjereno do većinom oblačno bit će na zapadu zemlje. U Gorskoj Hrvatskoj mjestimice kiša, češće poslijepodne, kad će je vjerojatno biti i na dijelu sjevernog Jadrana. Puhat će umjeren i jak sjeverni vjetar i bura, podno Velebita s olujnim udarima. Najviša temperatura zraka od 10 °C u Gorskome kotaru do 20 °C na otocima.

Uz promjenjivu naoblaku u Dalmaciji djelomice sunčano i uglavnom suho, no i dalje vjetrovito te hladnije. Umjeren, prema otvorenom moru i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, more umjereno valovito i valovito. Najniža temperatura zraka uglavnom od 9 °C u unutrašnjosti do 14 °C na otocima, a danju između 16 i 21 °C.

Na krajnjem jugu Hrvatske u početku još ponegdje kiša, pa i u obliku pljuskova, zatim sunčana razdoblja. Vjetar umjeren zapadni, a na otvorenom moru i jak sjeverozapadni, uz moguće jače valovito more. Najviša dnevna temperatura zraka oko za sredinu rujna svježih 20 °C.”

U novom tjednu manje kiše

“U oblačnu nedjelju kišovito će, osim na istoku, vjerojatno biti i na zapadu unutrašnjosti. Početkom novog tjedna kiše će biti manje i samo mjestimice, a u utorak i djelomično smanjenje naoblake. Umjeren i jak sjeverozapadnjak u ponedjeljak će slabjeti, a zatim – sjeveroistočni vjetar. Temperatura u blagom porastu, ali i dalje svježe.

Na Jadranu u nedjelju povremeno kiša, a nakon toga će je biti rjeđe, uz više sunčanih razdoblja. Umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar te bura početkom idućeg tjedna bit će u slabljenju, a u utorak će bura na sjeveru ojačati, dok će u Dalmaciji biti istočnjaka i juga. Temperatura zraka bez veće promjene ili malo viša, a mora niža”, prognozirao je za HRT Tomislav Kozarić, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Rujan hladniji od prosjeka

Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler navodi kako se događa prodor hladnog subarktičkog zraka, ali takvih je fenomena bilo i prije.

“Vjerojatno ćemo imati rujan hladniji i kišniji od prosjeka. Lipanj je bio u granicama normale, ali srpanj i kolovoz bili su na velikom broju postaja DHMZ-a među prva tri najtoplija mjeseca otkad postoje sustavna mjerenja. To dovodi da je čitavo ljeto bilo toplije od prosjeka i ekstremno toplo u dijelovima Hrvatske”, dodao je.

Kaže da se svijet zagrijava prosječno za trećinu stupnja svakih 10 godina, a jedan hladniji mjesec nije dokaz tome da su klimatske promjene iza nas.

“Sezonske prognoze govore za jesen da bi mogla biti toplija od prosjeka. Treba ipak gledati tjedan po tjedan. Bitno je da ovaj vikend nema nekih novih iznenađenja. Vrlo lako su moguće dodatne količine oborina sa subote na nedjelju. Nakon toga slijedi tjedan koji će biti relativno mirniji. Temperature će polako rasti, oborine će postojati, ali ne u nekim značajnijim iznosima. Prebacit će se pogled sa neba na pogled u naše rijeke. Na Dunav treba obratiti pažnju narednih dana”, poručio je.

Güttler podsjeća da ove godine u Hrvatskoj nismo imali temperature preko 42 ili 43 ºC, ali smo imali jako puno dana kad se minimalna temperatura nije spuštala ispod 20 ili 25.

“U kontekstu globalnog zagrijavanja, takve pojave toplinskih valova gotovo su sigurne. To je nešto s čime ćemo se sigurno susretati narednih desetljeća. Što se tiče oborina, nekako smo između sve sušnijeg juga Europe i sve kišnijeg sjevera Europe. Ove pojave koje se događaju u središnjoj Europi ulaze u tu sliku globalnog zagrijavanja gdje se očekuje sve kišniji sjever i sve sušniji jug Europe. U Hrvatskoj se ne očekuje veliki deficit oborina. Imat ćemo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni i zime. U Hrvatskoj zasad nema ni traga ni glasa od snijega, zaključio je Güttler za HRT.