Hrvati se najviše slažu oko strožeg kažnjavanja obiteljskog nasilja

Strože kažnjavanje obiteljskog nasilja i vraćanje preko granice osoba bez dokumenata dvije su teme oko kojih se hrvatski birači najviše slažu, dok se među polarizirajućim temama ističu posvajanje djece od strane istospolnih parova te spolni i zdravstveni odgoj, pokazali su rezultati analize.

Rezultate poslijeizborne analize biračkih stajališta na temelju aplikacije Izbornog kompasa, predstavio je istraživački tim Fakulteta političkih znanosti. Anketnom upitniku pristupilo je ukupno 145 740 građana, od kojih je njih 82 172 odgovorilo na sva pitanja.

“96 posto naših ispitanika smatra da treba strože kažnjavati obiteljsko nasilje. Ako pratite medije, to ne treba čuditi jer su ljudi primijetili da je to grozan problem u Hrvatskoj. Osim kod strožeg kažnjavanja obiteljskog nasilja, imamo snažno slaganje i kod podrške policiji za vraćanje ljudi preko granice, radi se o 90 posto ispitanika, što je interesantan nalaz”, kazao je profesor na Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos.

Kada se gleda po spolu, žene u nešto većem postotku podupiru strože kazne za obiteljske nasilnike (98 posto), što je logično, dodao je Raos, s obzirom da su one primarno pogođene tim problemom. Kod muškaraca taj postotak iznosi 93 posto. Žene su također manje sklone vraćanju ljudi preko granice, onih koji su ušli u Hrvatsku bez dokumenata.

“Ono što povezuje ova dva pitanja je, rekao bih, konsenzus oko onoga što mi zovem institucije i politike reda i poretka. Dakle, naši građani misle da nedostaje strože kažnjavanje, a i druga tvrdnja, ona o vraćanju preko granice, ide u istom smjeru. Reda reda mora biti, što bi se reklo, mora se znati red. Općenito gledajući, to je u našim istraživanjima jedan od indikatora konzervativnog svjetonazora”, rekao je profesor na istom fakultetu Goran Čular.

Ostale teme kod kojih je zabilježeno izrazito slaganje velike većine ispitanih su uvođenje novog poreza na banke (82 posto je za), obvezni građanski odgoj i obrazovanje (podupire 81 posto) te povratak zakona o podrijetlu imovine (78 posto je za).

Istospolni parovi kao posvojitelji djece: ‘za’ 42 posto ispitanika, ‘protiv’ 45 posto

Kao polarizirajuće teme navedene su one kod kojih su ljudi podijeljeni u podjednako velike tabore ‘za’ ili ‘protiv’ nečega. Primjerice, 42 posto ispitanih slaže se da istospolni parovi imaju pravo na posvajanje djece, dok se tome protivi 45 posto.

“Nešto što je često u kampanji spomenuto, jest uključivanje roditelja u sadržaj koji će djeca slušati u školi. Znate da su se neke stranke mobilizirale oko toga da one želi utjecati na kurikulum i izuzeti svoju djecu oko nekih sadržaja, obično su to pitanja zdravstvenog i seksualnog odgoja. Tu vidimo da je malo više ljudi protiv toga da roditelji samostalno odlučuju, 47 posto, ali njih 42 posto se s time slaže”, naveo je Raos.

Među ostalim polarizirajućim temama, tu su vraćanje obveznog vojnog roka (42 posto za, 38 posto protiv), nastavak potpomaganja ratnih napore Ukrajine (32 posto za, 40 posto protiv) i nabava novih vojnih zrakoplova (42 posto ispitanika smatra da je ona bila neopravdana, a 36 posto kaže suprotno).

“Ovom analizom željeli smo vidjeti kako birači stoje po programskim pitanjima pojedinih stranaka koliko su oni sami usklađeni sa svojim političkim predstavnicima”, kazao je profesor Kosta Bovan.

Kada je riječ o ostalim pitanjima ili tvrdnjama, 47 posto se slaže se uvođenjem poreza na nekretnine, a protivi mu se 33 posto građana. Malo više od polovice ispitanih (52 posto) poslalo bi vojsku na granice zbog migranata, dok je njih 29 posto protiv. Dvije trećine (66 posto) ljudi ne slaže s tvrdnjom da su strani radnici rješenje naše demografske situacije, nasuprot njih 14 posto s druge strane.