Demografska mjera “Biram Hrvatsku” doživjela totalni fijasko

Demografska mjera Biram Hrvatsku, uvedena prije dvije godine, kojom se trebalo potaknuti povratak radnog stanovništva iz inozemstva davanjem poticaja za samozapošljavanje, najblaže rečeno doživjela je potpuni fijasko. Mjerom se predviđalo u domovinu privući između 4.000 i 4.500 povratnika, no prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 23. siječnja tu je mjeru u dvije godine iskoristilo tek 323 povratnika.

Pri tom napomenimo da je HZZ odobrio ukupno 379 zahtjeva, no 56 zahtjeva odnosi se na internu mobilnost, odnosno na korisnike koji su se unutar Hrvatske preselili iz razvijenijih u slabije razvijena područja, a također su obuhvaćeni programom Biram Hrvatsku.

Ciljane skupine

Iako je od siječnja prošle godine ciljana skupina proširena na osam novih prekooceanskih država – Argentinu, Australiju, Brazil, Čile, Kanadu, Novi Zeland, SAD i Peru – ni to nije popravilo lošu statistiku mjere Biram Hrvatsku jer se tijekom prošle godine u domovinu zahvaljujući toj mjeri vratilo svega 196 povratnika, a 42 zahtjeva su odbijena, dok je od početka ove godine HZZ odobrio 21 zahtjev za povratak iz inozemstva.

Cilj mjere Biram Hrvatsku, kako stoji na web stranicama HZZ-a još od početka 2022., je »osigurati potrebnu kvalificiranu radnu snagu u većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima, s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka, te poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz inozemstva«.

Ciljane skupine su korisnici potpore za samozapošljavanje registrirani na slabije razvijenim područjima Hrvatske te hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz zemalja europskog gospodarskog prostora (EGP), neovisno o razini obrazovanja, koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u zemljama EGP ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih u roku 30 dana. Povratnicima se za preseljenje tada nudilo maksimalno 200 tisuća kuna, a danas gotovo 27 tisuća eura. Ni kad je ta mjera pokrenuta demografi nisu vjerovali da će polučiti rezultate, što potvrđuju i službene brojke o dosadašnjoj provedbi mjere.

– Ma to su gluposti, to je najobičnije bacanje para. Što mogu s tim novcem? Kupiti stado ovaca. I zar će se netko zbog toga vraćati? Pokazalo se da od te mjere – ništa. Taj mali broj ljudi koji se vratio ni sam ne zna za što je uzeo novac, kratko je prokomentirao demograf Anđelko Akrap dodavši da bi svrha mjere trebala biti investiranje u buduću radnu snagu i jednom smo, kaže, morali krenuti s tim poticajima, no pali smo jako nisko.

Politika zapošljavanja

I demograf Stjepan Šterc dijeli Akrapovo mišljenje i upozorava da mjera nije potaknula ozbiljniji povratak. »Ja bih čak rekao da je to servirano hrvatskoj javnosti zbog ostavljanja dojma. I nakon onih prvih rezultata popisa stanovništva 2021. koji su bili katastrofalni pa, eto, da se pošalje poruka koja zapravo nije strateška poruka vezana za povratak iseljeništva«, poručio je Šterc.

Od početka provedbe za mjeru Biram Hrvatsku utrošeno je ukupno 7,3 milijuna eura, a vlada je pred kraj prošle godine odlučila nastaviti s ovom mjerom u sklopu programa aktivne politike zapošljavanja koji provodi HZZ za što je u proračunu za ovu godinu osigurano ukupno 132 milijuna eura.

Prema podacima HZZ-a, najviše se povratnika vratilo iz Njemačke, njih više od 200, a slijede oni iz Austrije, njih 20-ak, dok ih se najmanje vratilo iz Irske, Švicarske, Italije i Velike Britanije. Koristeći sredstva za samozapošljavanje, najveći broj povratnika odlučio je otvoriti obrt u građevinarstvu, njih više od 150, a po njih 20-ak je pokrenulo tvrtke u prerađivačkoj industriji, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te ICT industriji. Naviše se povratnika vratilo u Osječko-baranjsku županiju, nešto manje u Brodsko-posavsku i u Grad Zagreb.

Prema službenim procjenama, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju iz domovine se iselilo otprilike 400 tisuća građana, a samo tijekom prošle godine 46 tisuća.

Subvencije za preseljenje u slabije razvijena područja

Korisnici potpore za samozapošljavanje koji se odluče na internu mobilnost, odnosno na preseljenje i pokretanje biznisa u slabije razvijenim područjima, mogu dobiti subvenciju za preseljenje u iznosu od 3500 eura.

Riječ je o korisnicima potpore na području indeksa razvijenosti I, II, III, i IV, a koji su izvršili promjenu prebivališta tako da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.

Za internu mobilnost moguće je ostvariti i maksimalan iznos od 23.500 eura, ako korisnik udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta pa dobije dodatnih 20.000 eura.