Istaknut je povijesni značaj tog događaja, kada je 22. lipnja 1941. godine na tom mjestu formiran prvi partizanski odred, kao prva antifašistička borbena jedinica u Hrvatskoj i jedna od prvih organiziranih jedinica otpora u tada okupiranoj Europi. Njegovo osnivanje označilo je početak organiziranog ustanka protiv fašističkih i nacističkih okupatora u Hrvatskoj.


Sedamdesetak komunista


Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske povijesti te da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. godine ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.




„Čudo je da ovaj praznik postoji i da se do danas održava“, rekao je Milanović dodavši da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo.


Prvi sisački partizanski odred u početku je brojao 77 boraca, a osnovan je istoga dana kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez. Njegovi prvi zapovjednici bili su Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković.


Tih sedamdesetak hrvatskih komunista otišlo je tada na jug i „širilo ustanak među svojom srpskom braćom i susjedama“. Da nije bilo tih sedamdesetak komunista od ustanka ne bi bilo ništa i to je velika stvar jer nema svog pandana u Europi.


Milanović je pozvao na zajedništvo, razboritost i vođenje politike usmjerene na hrvatske interese, bez neprijateljstva prema drugima.


„Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ“, poručio je Milanović, završivši govor riječima: „Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas.“


Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin upozorio je kako je u Hrvatskoj godinama na djelu povijesni revizionizam.


Antifašizam na optuženičkoj klupi


„Kako da se pravim da ne vidim i ne čujem što se oko nas zbiva? Potreba da kažem istinu danas i ovdje ne dopušta mi da jednostavno zadovoljim formu. Ovo je vrijeme za istinu, a istina je da je danas u Hrvatskoj antifašizam stavljen na optuženičku klupu, makar u Ustavu naše zemlje piše kako je ona zasnovana i na temeljima antifašizma nasuprot NDH, marionetskoj paradržavi koju su ustaše nametnule hrvatskom narodu uz pomoć nacifašista. Ustav je u tom dijelu mrtvo slovo na papiru“, rekao je Habulin.


Mi antifašisti ne bježimo ni od onoga što je nakon sloma fašizma bacilo tamnu mrlju na antifašističku pobjedu, ali nikada nećemo pristati da se time dovede u pitanje pobjeda koja je bila veličanstvena, poručio je Habulin i zatražio da se govore povijesne činjenice „što je, kada i kako radio“.


„Živimo u državi koja, nažalost, uz potporu dijela Crkve uporno mijenja povijest i koja nikako da prihvati da je iz Drugoga svjetskog rata izašla kao pobjednica. Na najboljem smo putu da poraženi u Hrvatskoj preuzmu kormilo od pobjednika i obnove ono što je s razlogom propalo s propašću nacifašizma. Morao sam to reći zbog istine, zbog naše prošlosti i naše budućnosti“, dodao je.


Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, izaslanik predsjednika Vlade, naglasio je kako osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda zauzima posebno mjesto u hrvatskoj povijesti.


„Bila je to odluka da se ne pristane na nasilje, na mržnju i na poniženje čovjeka. Zato danas ovdje iskazujemo duboko poštovanje svim hrvatskim antifašistima koji su se suprotstavili zlu i dali svoj doprinos pobjedi nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Zahvaljujući toj borbi Hrvatska je bila na strani pobjedničke antifašističke koalicije. Antifašizam je u izvorišnim osnovama našeg Ustava i suvremenog nacionalnog identiteta Hrvatske.“


Tolerantnije ozračje


Ružić je podsjetio na ulogu Franje Tuđmana u dva važna povijesna trenutka – pobjedi u Drugom svjetskom ratu i pobjedi u Domovinskom ratu.


„Svjesni smo da postoje ideološki prijepori u društvu i smatramo da je zaista neophodno realno i objektivno analizirati povijesne činjenice kako bismo nastavili izgrađivati tolerantnije ozračje u društvu te kako bi se naše mlađe generacije kvalitetno informirale i obrazovale o svim ključnim trenucima za hrvatski narod u 20. stoljeću.“


Ružić je poručio kako je vladina politika jasna osuda zločina svih totalitarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.


„Ne smijemo stoga zaboraviti ni žrtve poratnih zločina, koji predstavljaju traumatično razdoblje za brojne hrvatske obitelji, čime se nijedan istinski antifašist ne bi smio ponositi, jer takav čin predstavlja negaciju antifašističkih vrijednosti.“


Ministar je zaključio kako moramo čuvati vrijednosti koje nas okupljaju: mir, slobodu i demokraciju. Moramo čuvati ljudsko dostojanstvo, vladavinu prava i poštivanje svakog čovjeka.


Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković istaknula je da su vrijednosti antifašizma i Domovinskog rata važan dio političkog identiteta današnje suvremene i moderne hrvatske države, koja je utemeljena na slobodi, jednakosti i pluralizmu te kao civilizacijski doseg njeguje kulturu sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.


Poštujući slobodu pojedinca i manjinska prava, Hrvatska se danas protivi svakoj vrsti i svakom obliku ekstremizma te odbacuje svaki oblik totalitarizma, dodala je Bedeković.