Božinović kaže da će Hrvatska biti spremna za provedbu pakta o migracijama

Hrvatska će na vrijeme biti spremna za provedbu pakta o migracijama i azilu i ispunit će sve obveze koje iz toga proizlaze, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Europska komisija je u četvrtak predstavila ministrima unutarnjih poslova država članica, koji su se okupili na sastanku u Luxembourgu, zajednički plan za provedbu pakta o migracijama i azilu na temelju kojeg će države članice izraditi nacionalne provedbene planove.

Pakt o migracijama i azilu, paket je od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila. Da bi se počeo provoditi, države članice trebaju uspostaviti pravne i operativne kapacitete za primjenu novih zakona. Stoga je rok za početak provedbe postavljen za 2026. godinu.

Zajednički plan EU-a za provedbu pakta bit će temelj za pripremu nacionalnih provedbenih planova država članica koji bi trebali biti dovršeni do 12. prosinca 2024. Pri tome države članice mogu računati na operativnu, tehničku i financijsku potporu Komisije i agencija EU-a tijekom cijelog postupka.

“Hrvatska će biti spremna za provedbu i ispunjavat će ono što je bitno, a to je zaštita vanjske granice, što znači sprječavanje svih onih koji ne žele ući u zemlju preko graničnih prelaza, već na nelegalan način, a onda se prikazaju žrtvama kojima je potrebna međunarodna zaštita”, rekao je Božinović.

Božinović je rekao da pakt o migracijama i azilu stavlja naglasak na zaštiti vanjskih granica, da države članice i zajedničke institucije EU-a trebaju odlučivati tko može ući u EU-u i dobiti međunarodnu zaštitu a ne krijumčari ljudima.

Kaže da su hrvatska vlada i on osobno od početka ukazivali na nelogočnost da se propisi iz sredine prošlog stoljeća primjenjuju na današnju situaciju.

“Konvencija o pravima izbjeglica bila je donesena isključivo za one ljude koji su bili žrtvom vojnjih djelovanja i koji su prema toj konvenciji išli u prve zemlje koje su ih mogle primiti. Ovo što imamo danas, već sedmu, osmu godinu nakon one velike migrantske krize mahom su ekonomski migranti koji koriste cijelo vrijeme mogućnosti koje im je takvo zastarjelo zakonodavstvo davalo kako bi ostali na teritoriju Europske unije i kako bi tu tražili svoju sreću”, rekao je Božinović.

Rekao je da novi pakt sigurno neće dati odgovore na nova pitanja i izazove, ali je naglasio kako je unutar EU-a dobro ozračje, da su svi svjesni elementarnih činjenica da se niti jedna država sama ne može nositi s problemom migracija.

Države članice će se u sljedeće dvije godine morati pripremiti za punu provedbu pakta. To uključuje primjenu novog Eurodaca, opsežnog informacijskog sustava u kojem će se pohranjivati i obrađivati podaci o tražiteljima azila.

Trebat će uspostaviti novi sustav za upravljanje migracijama na vanjskim granicama EU-a, koji bi trebao pomoći u upravljanju nezakonitim dolascima državljana trećih zemalja i uspostavi brzih, učinkovitih i pojednostavnjenih postupaka za azil i vraćanje te uvođenju strogih zaštitnih mjera.

Svi nezakoniti migranti bit će registrirani i provjerit će se njihov identitet, rizik za sigurnost, ranjivost i zdravstveno stanje.

U drugoj fazi primjenjivat će se obvezni postupak na granici za osobe kojima međunarodna zaštita vjerojatno nije potrebna ili koje predstavljaju sigurnosni rizik.

Države članice trebat će osigurati primjerene standarda životnih uvjeta  za prihvat tražitelja azila.

Kako bi se spriječilo sekundarno kretanje migranata, države članice moći će tražiteljima dodijeliti smještaj i raspodijeliti ih na određeno zemljopisno područje, koja neće smjeti napuštati.

Novi pakt o migracijama i azilu jedan je od ajsloženijih zakonodavnih paketa o kojem se pregovaralo čak osam godina. Novi pakt predviđa obveznu solidarnost među državama u suočavanju s migrantskim pritiscima, brže i učinkovitije postupke azila i bolje upravljanje granicama.

Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.

Glavni element pakta je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nerazmjernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će birati između prihvata tražitelje azila iz pogođene države članice i financijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške.

Nova pravila predviđaju da će osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU biti podvrgnute postupku dubinske provjere, uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.

U cijeloj Europskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.