Predsjednik UGP-a Boris Podobnik rekao je da je Hrvatska prisiljena uzimati strane radnike, budući da domaćih jednostavno nema dovoljno.


“Treba se samo malo posvetiti brojkama. Prije 40 godina se rađalo 65 tisuća Hrvata, a danas 31 tisuća na godinu. Imamo ogromno starenje stanovništva, ogroman odlazak u inozemstvo na rad, a oni koji su ostali imaju neke svoje potrebe i nama su potrebni radnici”, rekao je Podobnik.




Prema njegovoj procjeni, u graditeljstvu je najvjerojatnije 40 posto stranih radnika, a u ugostiteljstvu i turizmu oko 30 posto.


“To u prijevodu znači negdje oko osam posto BDP-a”, naveo je.


Previše birokracije – stari problem


Poslodavcima prema njegovim riječima pri dovođenju stranih radnika u Hrvatsku najveće probleme izaziva preveliko administriranje.


Želi da UGP bude u radnom tijelu institucija koje donose zakone vezane uz dovođenje stranih radnika. Iscrpljujućim smatra da poduzetnik sa svakim novim radnikom ide od šaltera do šaltera. Na tome se, naveo je, gubi jako puno vremena.


Smeta ga i što inspekcije, rekao je rekao, mogu donositi odluke kakve god žele.


“Kao da smo na divljem zapadu i imamo šerife. Ta osoba, ako vas ne voli, ima loš dan, može praktički zabraniti da šest godina imate stranog radnika”, istaknuo je Podobnik.


Tvrdi da od agencije do agencije ovisi hoće li u Hrvatsku doći kvalitetni radnici – neke dovode dobre, a neke lošije radnike, naveo je.


Istaknuo je i problem njihovog nepoznavanja hrvatskog  jezika što je, međutim, po njemu, manje bitno od toga je li radnik dobar i radišan.


Problem je i što dio stranih radnika, koji počnu s radom kod nas, nakon nekog vremena odu u razvijenije zemlje gdje su plaće veće, rekao je.


Skup i nedostupan smještaj za strane radnike


Kao najveći problem s kojim se susreću strani radnici u Hrvatskoj naveo je skup i nedostupan smještaj s obzirom na plaće.


Član Nadzornog odbora UGP-a Danko Bačelić podsjetio je na konstantan odljev hrvatskih građana u inozemstvo, pri čemu se javlja ogromna potreba za stranim radnicima. Država, pritom, rekao je, dosta kasni pri popunjavanju te praznine.


“Strani radnici nisu nam problem, oni su neophodni za funkcioniranje našeg gospodarstva. Imamo nedostatak radne snage, kako mislimo ekonomiju oporaviti i održati uz značajan nedostatak radnika recimo u logistici, turizmu i ugostiteljstvu?”, rekao je Bačelić.


Smatra da se i poduzetnici trebaju educirati i pripremiti se za što kvalitetniji prijem i prihvat stranih radnika.


“Moramo biti brži u postupcima, imati jasne kriterije, moramo stvoriti pretpostavke da ti radnici koji dođu kod nas na dobro pripremljen teren. Da za njih imamo uređene standarde i što se tiče stanovanja i boravka, ali i jezičnih i kulturološki barijera. Oni nama trebaju biti kao božji dar, a ne problem”, kazao je Bačelić.


Zamjenica predsjednika UGP-a Lana Šiljeg ističe da hrvatski zakoni i regulativa nisu izrađeni da pogoduju malim poduzetnicima, koje UGP okuplja i zastupa.


Smatra da je ponekad malim poduzetnicima jako teško ispuniti kriterije u odnosu na velike kompanije, pa mali često ostaju zakinuti jer ne mogu zaposliti strane radnike.