“Andrej Plenković je tu izjavu dao kao predsjednik HDZ-a, a on je u isto vrijeme i premijer, te je prenio jednoglasni stav Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a. Naš je stav da je HDZ-u kao najvećoj stranci u parlamentarnoj većini itekako stalo da se odabere čelni čovjek Vrhovnog suda i da se popuni sastav sudaca Ustavnog suda, a ne da da se, poput salame, reže šnita po šnita”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Bačić na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanja novinara o Plenkovićevoj najavi da će imenovanje predsjednika Vrhovnog suda uvjetovati “vezanim imenovanjem” sudaca Ustavnog suda, a čemu su se usprotivili i oporba, predsjednik Republike pa i Hrvatska udruga sudaca.


Dugo vremena je Ustavni sud praktički radio sa 10 sudaca, mi mislimo da to nije dobro i da treba u potpunosti popuniti sastav svih članova, dodao je Bačić te istaknuo kako je legitiman stav i želja vladajuće većine da se ta četiri imenovanja rješavaju zajedno. “Da se prihvati kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda i da se onda takvim istim pristupom priđe i odabiru članova Ustavnog suda”, rekao je.




Bačić je naglasio kako je, pri tome, pravo parlamentarne većine da provodi volju većinskog naroda koji ju je birao i da od tri suca ili sutkinje predloži dva kandidata, a jednog manjina u Saboru.


“Svugdje u demokratskom svijetu gdje postoje Ustavni sudovi, članove bira politika koja se reflektira kroz predstavničko tijelo svih građana te iste demokratske države. U nekim drugim državama, koje su također demokratske, tu ulogu odabira preuzima izvršna vlast. To govorim kako bi jasno dali do znanja da to što politika bira nije sporno. I to je legitiman stav HDZ-a. Ona parlamentarna većina koja je zadobila povjerenje građana na izborima provodi volju birača kroz zakone, ali i rješavanje kadrovskih pitanja”, rekao je.


Ustavni suci nisu produžena ruka onih koji su ih birali


Bačić je ustvrdio kako to ne znači da su predloženi suci od strane HDZ-a, parlamentarne većine ili oporbe i njihova produžena ruka. “To su suci koji imaju svoj integritet i sami odlučuju, a najbolji dokaz da je tome tako je činjenica da u je u sadašnjem sazivu Ustavnog suda, koji je izabran 6. prosinca 2024., u paritetu 7 naprema 6 doneseno svega 0,28 posto odluka”, poručio je.


Svođenje ustavnih sudaca na puke izvršitelje onih koji su ih predložili je uvreda za ustavne suce, istaknuo je Bačić. U smislu dokazivanja da suci nisu produžena ruka onih koji su ih birali naveo je i posljednji slučaj ukidanja pojedinih odredbi Zakona o osobnoj asistenciji.


“Brojne su odluke Ustavnog suda u kojemu je većinu imao HDZ, kako nam se stalno implicira, a kojima su se poništavale i utvrđivale neustavnost pojedinih odredaba određenih zakona koji su doneseni. I mi u HDZ-u smo time bili nezadovoljni, ali nismo nikada zbog toga prozivali Ustavni sud. To što se nama pokušava implicirati da mi predlaganjem dva suca želimo staviti šapu na Ustavni sud je isključivo politikantstvo kako bi se izvršio stav SDP-a nakon lokalnih izbora da se neće dozvoliti imenovanje 13 ustavnih sudaca ukoliko se bude predlagalo na način koji držimo mi u HDZ-u”, izjavio je potpredsjednik Vlade.


Podsjetio je kako je upravo SDP 2017. godine uvjetovao izbor sudaca Ustavnog suda osnivanjem političkog tijela u Saboru za utvrđivanje okolnosti u postupku tadašnje afere Agrokor te da je i tada HDZ, kao stranka na vlasti, predložila dva kandidata, od kojih, dodao je, Matu Arlovića, jednog od najbližih suradnika Ivice Račana i utemeljitelja SDP-a.


Na pitanje novinara kada će HDZ ispoštovati odluku Ustavnog suda i donijeti novi Zakon o reproduktivnim pravima, što je Vlada trebala do 2019. godine, Bačić je poručio kako je to još jedna odluka kojom u HDZ-u nisu bili zadovoljni, ali da nisu “rekli niti riječ” niti propitivali ustavne suce.


“Da bi se donio, unutar parlamentarne većine se treba postići suglasje, a kako ga nismo postigli, nije se donio. Mi od toga ne bježimo, kada se steknu uvjeti unutar parlamentarne većine, on će biti predložen”, dodao je.