Hrvatska svih spašava besplatno!

Da se akcije spašavanja naplaćuju vjerujem da bismo imali manji opseg posla jer bi ljudi kada su financijski opterećeni više pazili da ne učine kakvu nepromišljenu radnju. Ovako su malo opušteniji pa si dopuste više pogrešaka. No, mi radimo jednako dobro i sada dok se ne naplaćuje i kada bi se eventualno naplaćivalo, kaže tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zadar Davor Divković
Mnogi su mišljenja kako bi se u Hrvatskoj ipak konačno trebalo ozbiljnije pozabaviti ovim problemom te da bi se traženje i spašavanje osoba trebalo naplaćivati barem onim pojedincima koji su u nevolju upali isključivo zbog svoje nepromišljenosti
Desetak tisuća eura izdvojit će se iz hrvatskog državnog proračuna za avanturu osmero mladih Francuza koji su nedavno bez vode i opreme pokušali prijeći Velebit te iz Gospića preko planine doći do mora. Za njima je u potragu krenuo i helikopter HRZ-a koji je s dežurnom ekipom letača spasilaca i liječnicom poletio iz vojne baze u Divuljama, a sve sa ciljem pronalaska izgubljenih planinara. Ta sretno završena avantura u nekim drugim zemljama stajala bi mlade Francuze oko 100 tisuća kuna koliko stoje zapravo ukupni troškovi ove akcije, od čega bi samo troškovi podizanja i dvosatne upotrebe helikoptera stajali oko 10 tisuća eura.
Takvo nesavjesno ponašanje akteri ove i mnogih sličnih priča bi u drugim zemljama papreno platili, no u Hrvatskoj su te akcije potpuno besplatne za izgubljene i unesrećene hrvatske, ali i strane državljane. Dakle, taj račun za spašavanje neće platiti nesavjesni mladi Francuzi, niti njihovo osiguranje, već hrvatski porezni obveznici i to samo zato što država još uvijek nije sustav spašavanja uskladila s europskim standardima.
Nisu htjeli u helikopter
Ovakvo stanje u Republici Hrvatskoj nam je potvrdio i tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Zadar Davor Divković.
– U Hrvatskoj su sve akcije spašavanja besplatne odnosno ne naplaćuju se niti domaćim, a niti stranim državljanima. Čak se niti korištenje nešto skupocjenijih resursa, kao što je prijevoz helikopterom ne naplaćuje. Upravo iz tog razloga imali smo smiješnih slučajeva da se ljudi, konkretno neki Česi, kad su bili ozlijeđeni, a trebao je doći helikopter po njih nisu dali ugurati u helikopter jer su mislili da će ih nakon toga sustići nekakav strašni račun s pozamašnom svotom. Tada smo ih uz puno nagovaranja morali uvjeriti da im to nitko neće naplatiti, pa su tek tada, ali isto nevoljko ušli u helikopter. Da se ta spašavanja naplaćuju vjerujem da bismo imali manji opseg posla jer bi ljudi kada su financijski opterećeni više pazili da ne učine kakvu nepromišljenu radnju. Ovako su malo opušteniji pa si dopuste više pogrešaka. No, mi radimo jednako dobro i sada dok se ne naplaćuje i kada bi se eventualno naplaćivalo. To nema veze sa našim radom. Mi smo uvijek na dispoziciji javnosti, tako da ta činjenica ne mijenja ništa u našoj kvaliteti rada. Svi troškovi vezani uz spašavanje ljudskog života zanemarivi su pa makar koštali nekoliko desetaka tisuća eura, kaže Divković.
Svako pojedinačno spašavanje turista Hrvatsku stoji nekoliko desetaka tisuća kuna, no za razliku od ostalih, naši neoprezni turisti za spašavanje ne plaćaju ni lipe. Razlog tomu je što spašavanje kao proizvod još uvijek nije definirano u RH. Da bi se doista odgovornost prebacila isključivo na onaj subjekt kojemu se dogodila nesreća u Republici Hrvatskoj, treba se još mnogo toga treba napraviti i urediti vezano uz pripremu prostora upozorenja, zakonsku regulativu itd.
Vrhunska besplatna pomoć
Hrvatske stanice GSS-a od lokalnih samouprava, dobivaju u prosjeku između 100 i 200 tisuća kuna. Cijena samo jedne njihove akcije kreće se u rasponu od 500 do 70 tisuća kuna. Zahvaljujući njima naši domaći, ali i strani gosti dobivaju vrhunsku pomoć i to potpuno besplatno.
Ministarstvo turizma je za Hrvatsku gorsku službu spašavanja osiguralo milijun i sto tisuća kuna sa svrhom povećanja sigurnosti turista. S obzirom da ministar turizma Damir Bajs tvrdi kako Hrvatska za sada nema u planu naplaćivati spašavanje turistima, od zarade na neodgovornim turistima po uzoru na druge europske zemlje prema svemu sudeći ni u sljedećih nekoliko godina neće biti ništa.
I dok se u nas ne riješe sve zakonske zavrzlame oko usklađivanja s europskim standardima, spašavanja će i dalje financirati hrvatski porezni obveznici, dok će istovremeno domicilne države naših neopreznih gostiju, slične akcije spašavanja naplaćivati do 20-ak tisuća eura.
– Akcije spašavanja zbog ozljeda na inozemnim skijalištima koje uključuju i sam transport do bolnice su jako skupe. Znaju iznositi po par tisuća eura, pa čak do 10 tisuća eura, ali i više ako je potrebno izvlačenje helikopterom ili što slično. Troškovi osiguranja su veliki, tako da osiguravajuće kuće prisiljavaju sama skijališta i organizatore da pokriju sami svoje turiste preko nekakvih osiguranja. Vi ne možete uopće pristupiti nekom skijalištu bez da ste platili osiguranje. Kod nas to nije slučaj jer parkovi koje ljudi sami posjećuju to ne traže. S obzirom da je turistička sezona u jeku, a imamo dosta atraktivan teren, Velebit, Malu i Veliku Paklenicu i razne parkove, imamo i dosta turista pa su nam akcije najčešće vezane uz razne ozljede.
Ozlijeđeni i izgubljeni
– Tako smo u srpnju i kolovozu, navodi dalje Divković, imali jako puno posla i dosta nesreća upravo stranih državljana. Imali smo njemačku državljanku sa zatvorenim prijelomom zgloba, zatim španjolsku državljanku s distorzijom zgloba, izgubljene Francuze, sada su opet izgubljeni Nijemci itd. Tijekom godine imamo dosta potražnih akcija u kojima se većinom radi o domaćem stanovništvu, starijim ljudima koji se izgube i ne znaju vratiti kući, no u sezoni ipak više prednjače akcije spašavanja stranih državljana zbog velikog priljeva gostiju na naše područje, kazao je Divković.
Od početka ove godine HGSS imao je oko 400 intervencija, od kojih nekih 18 posto otpada na strane državljane kojima račun za spašavanje nije ispostavljen.
Usporedbe radi, susjedi Slovenci svoje državljane spašavaju bez naknade ukoliko nisu namjerno prouzročili nevolju, dok pak s druge strane strancima troškove akcija naplaćuju bez obzira na uvjete pod kojima je došlo do stradavanja. Tako je 4 tisuće eura stajalo u lipnju spašavanje dvojice talijanskih turista U Sloveniji nakon što su zalutali u Jalovcu nedaleko od Planice.
Za njima je u potragu krenuo helikopter, koji je poletio na traženje slovenske gorske službe spašavanja, što je potom odobrilo slovensko ministarstvo obrane. Sretno završena avantura stajala je Talijane, dakle, 4 tisuće eura, od čega je samo dizanje helikoptera iznosilo 3 tisuće eura. Račun im nije ispostavio slovenski GSS jer je riječ o dragovoljačkoj organizaciji, već slovensko ministarstvo obrane.
Ove godine je u Sloveniji zabilježeno oko 250 akcija traganja i spašavanja, s tim da se u trećini tih akcija tragalo za strancima. Slovenski GSS je prvi zahtjev za naplatu traženja osobe podnio 1998. godine kada se planinar u “veselom stanju” odvojio i zalutao na Triglavu, oskudno odjevenog tražili su ga i noću. Novčano je kažnjen, a potom je praksa kažnjavanja nepromišljenih avanturista i ozakonjena. Slučajevi poput ovog nisu rijetki ni u našoj zemlji, no za razliku od Slovenije «veseljaka» koji na obali ispali brodsku raketu za opasnost usred olujne noći, nakon čega u potragu za nepostojećim brodolomcima kreću brodovi lučkih kapetanija ili pomorske policije, u Hrvatskoj nitko neće značajnije «opalit po takuinu».
Upravo zbog toga mnogi su mišljenja kako bi se u Hrvatskoj ipak konačno trebalo ozbiljnije pozabaviti ovim problemom te da bi se traženja i spašavanja osoba trebala naplaćivati barem onim pojedincima koji su u nevolju upali zbog svoje nepromišljenosti.