Hrvatska flota je nakon niza desetljeća na bijeloj listi Pariškog memoranduma

Pobrojan je niz od desetak iznimnih projekata kojima država potiče najrazličitije oblike pomorstva i pomorske orijentacije, a na tragu činjenice da s ovim poglavljem u pregovorima s EU problema nemamo

Hrvatsko pomorstvo već danas udovoljava svim stečevinama Europske unije u koju ćemo vjerujem vrlo skoro ući kao punopravni član, zaključni je naglasak kapetana Marija Babića, koji je s glasnogovornicom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Marinom Halužan te ravnateljem Uprave za sigurnost prometa kap. Joškom Nikolićem vodio hrvatsku tribinu u povodu Europskog dana pomorstva organiziranu u vijećnici Zadarske županije. Nazočili su i predstavnici Zadarske županije na čelu s županom Stipom Zrilićem, gradonačelnikom Zadra dr. Zvonimirom Vrančićem, predsjednikom HGK – Komore Zadar Darijem Jurinom, ravnateljem Pomorske škole Svetkom Perkovićem, direktorom naše najveće brodarske kompanije kap. Ivom Mustaćem te mnogobrojnim predstavnicima lučkih i pomorskih institucija i tvrtki, uključujući lučke kapetane iz cijele Hrvatske.
Držeći za kvaku EU
Nazočne je uime domaćina pozdravio župan Zrilić istaknuvši zadovoljstvo održavanjem skupa u Zadru:
– U Hrvatskoj je prepoznato naše značenje za pomorsku orijentaciju zemlje i napori koje činimo na tom polju kako u razvojnom pogledu, tako i u zaštiti pomorskog okoliša.
Mario Babić imao je opsežno izlaganje u svrhu:
– Nabrajanja učinjenog i planiranog, sad kada smo na vratima EU i držimo se za kvaku. Mogu kazati da, u pogledu preuzimanja pravne stečevine EU, u ovom segmentu poglavlje možemo sutra zatvoriti, i to ne samo deklarativno već kroz provođenje svih tih stečevina u svakodnevnici.
Babić je na prvom mjestu govorio o sigurnosti plovidbe naglasivši da je hrvatska flota nakon niza godina i desetljeća na bijeloj listi Pariškog memoranduma. To znači, na svjetskom vrhu kada je u pitanju kontrola našeg brodovlja u lukama EU. U Pariškom memorandumu sa strožim propisima od svjetskih uz članice EU je Rusija, Kanada i Hrvatska. Time je proveden akcijski plan Vlade RH da se izvučemo iz situacije da su pojedini naši brodovi bili na sivoj ili crnoj listi, a Babić je na tome čestitao i svim sudionicima posla. Hrvatska upravo radi potpuni sustav nadzora i kontrole plovidbom Jadranom, s programima i radarima diljem obale i finišem u centru za kontrolu u Rijeci. Sustav kao i školovanje kadra (40 djelatnika lučkih kapetanija) EU financira sa 75 posto.
Socijalno zbrinjavanje pomoraca
Druga, a u realnosti prva Babićeva tema, bila je pitanje pomoraca. Nabrojano je da je kroz dvije godine provedena porezna i socijalna reforma uz beneficije kojom se znatan dio pomoraca uključio u socijalno i zdravstveno osiguranje, što će se i doraditi. Tražit će se rješenje za beneficirani staž, nastavit će se s novih 100 uz postojećih 600 stipendista, nastaviti s usuglašavanjem obrazovanja s EU, a nakon 102 godine od “Vile Velebita” naši su pomorci dobili “Kraljicu mora”, školski jedrenjak.
Tema obnove brodarske flote opsežna je, a u projektu teškom 55 milijuna dolara država je potaknula brodare u gradnji 11 brodova na domaćim navozima, što ni propisi EU neće spriječiti – jer je riječ o razvoju tehnologije s naglaskom na zaštitu mora. Obnovljena je i putnička flota do spuštanja starosti s 26 na 20 godina, koja će se nastaviti, a u obnovu i gradnju turističke putničke flote potporama se osiguralo 44 obnovljena ili izgrađena broda za izlete. Potpore će navodno i u EU ostati. Kada je u pitanju kabotaža – linijska plovidba, Hrvatska je ishodila odgodu strane konkurencije u linijskoj plovidbi do kraja 2016. godine, a u izletničkoj do kraja 2014., što je Babić ocijenio uspjehom i presedanom. Glede ulaska u EU s brodarstvom naglasio je kako je “dobro biti u društvu uspješnih i bogatih”.
540 milijuna eura u luke
Posebno se osvrnuo na projekte razvoja hrvatskih luka navodeći redom Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik u kojima se bez utjecaja krize neometano provode projekti teški 540 milijuna eura.
Lukama nakon izgradnje infrastrukture slijede natječaji za koncesionare i gradnju infrastrukture, što će biti projekt i test javno privatnog partnerstva. Osvrnuo se Babić i na ribarske luke kao i novosti u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji će pred Sabor s izmijenjenim tekstom. Spomenuta je decentralizacija odluka o koncesijama.
Uslijedila je kratka diskusija jer većina okupljenih tome nije imala što dodati, a i prigoda je svečana, a ne toliko problemsko okupljanje.

 EU I POMORSTVO

Svjesni značenja pomorstva za svoj opstanak predstavnici Europske komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta potpisali su 2007. godine Deklaraciju kojom je 20. svibnja određen kao Europski dan pomorstva, a u cilju promicanja njegovog značenja za Europu.
Mario Babić pobrojao je značenje EU u pomorstvu:
– EU je najveća svjetska pomorska sila, s četiri od 10 najvećih kontejnerskih brodara i s dominantnim udjelom u tankerskom brodarstvu svijeta kojoj ćemo pridružiti našu malu (2,5 milijuna dwt-a) ali dobru i sigurnu flotu
– EU ima gotovo 70.000 kilometara obalne crte kojoj želimo pridružiti i naših 6.200 km i preko 1.200 otoka
– U tu pomorsku velesilu uključujemo i naših 30.000 pomoraca cijenjenih diljem svijeta i s brevetima na bijeloj listi Međunarodne pomorske organizacije
– EU odrađuje godišnje 3,7 milijardi tona tereta u svojim lukama, a želimo ući u tu veličinu s naših skromnih 18 milijuna tona i vjerom u rast na značajnim kapacitetima
– EU s 350 milijuna brodskih putnika dodat ćemo naših 10 milijuna
– EU čijih 90 posto stanovnika živi uz more ili na sferama lučkog utjecaja dodat ćemo jedan stari narod od davnine nastanjen i povezan s morem

 POMOĆI RIBARSKE LUKE VEĆ OVE GODINE

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva iz osiguranih sredstava za gradnju ribarske flote, za koje nakon nekoliko godina jenjava interes, namjeravaju preusmjeriti sredstva (odlukom Vlade) da bi već ove godine 54 milijuna kuna bila usmjerena za gradnju ribarskih luka. Osim toga traže se sredstva u europskim fondovima jer je ocijenjeno da su ribarima luke nedostatne.

 MALI BRODARI I BRODOGRADITELJI

Ivica Zorić i ovog je puta izrazio nezadovoljstvo spram dijela iznesenog kada su u pitanju mali brodari (izletnički brodovi) kazavši kako je odgoda kabotaže bila zamišljena dok se mislilo da će Hrvatska u EU 2009. godine, dok sad ispada da će se odgoda skoro poklopiti s ulaskom u EU. Kapetan Babić iznio je mišljenje da se to neće dogoditi tako kasno. Zorić je zatražio i brigu za luke za izletničke brodove, a ne tek ribarske, posebice one drvene. Babić je kazao kako su u pregovorima s EBRD-om i za 700 milijuna kuna u što bi se i to uklopilo.
Betinjanin Marko Bašić kalafat s 30 radnika problematizirao je svoj slučaj navodeći da se naša tradicija uništava, a njemu koji uredno plaća sve poreze, a i nije u velikoj krizi onemogućava raditi u svojoj zemlji. Babić je odgovorio da mu je slučaj poznat i da će uvijek podržati tradiciju drvenog brodarstva, ali je problem ovog brodograditelja neriješeno pitanje bespravnog nasipanja mora što je na Državnom odvjetništvu. Babić je kazao kako čim dobije legalnu koncesiju može računati i na njihovu podršku. Naravno, izvan obuhvata ovog sastanka ostaje pitanje kako netko 20 godina, u izumirućem i povijesno dragocjenom zanimanju, po plaća sve poreze a to ne uspjeva riješiti.