Hame u mreži stajačici

U cresko-lošinjskom akvatoriju ulovi hame mogli bi postati češći. Lovljene su i prošlog ljeta. S farme na razne načine uvijek pobjegne određena količina ribe, a nađe se i netko tko će ih uloviti
Ovde se čudo lovi! Bez ikakva uvoda i objašnjavanja, ovom kratkom rečenicom telefonski razgovor počeo je Krešo Lekić iz Nerezina. Nije mi u prvi trenutak jasno o čemu se radi, pa dodaje:
– Lovi se ham. Alberto Rušin čera je ćapal dvi kašete, danas jednu. Kakova je to riba, nikad je ovde niki ni ćapal.
Normalno da nije, kad nije ovdašnja riba, ali bi mogla postati kroz koju godinu. Sve mi je jasno, pa sad ja njemu objašnjavam. U uzgajalištu pokraj obližnjeg Osora u kavezima se uzgaja hama, očito je određena količina pobjegla iz kaveza i – sad su ulovljene. Potvrđuje Krešo, ulovljene su izvan Osora, i to mrežom stajačicom. Nisu velike, govori on, uglavnom oko 30 dekagrama, ali ima i nekoliko velikih, do 70 dekagrama. Ma ne da nisu velike, nego su nedorasle, jer hama naraste jako velika u odnosu na one koje je ulovio nerezinski ribar.
Bijeg s farme
Nema sumnje, u cresko-lošinjskom akvatoriju takvi bi se ulovi mogli češće događati. Nije prvi put, o ulovu jednog primjerka pisali smo prošle godine u toku ljeta. S farme na razne načine uvijek pobjegne određena količina ribe, manja ili veća. Pokida se mreža na kavezu, možda je netko neoprezan prilikom posla, može i nevrijeme uzrokovati bijeg. Nije važno kako, činjenica je da oko kaveza gotovo uvijek ima ribe koja je prethodno u njima boravila. U pravilu, ta se riba ne udaljava previše, a oko kaveza se skuplja u vrijeme hranjenja, budući da nije naučena na samostalan život u prirodi i traženje hrane.
Na sjevernom Jadranu hama je rijetka riba, gotovo nepoznata, a moglo bi se reći da je tako na većem dijelu naše obale, na otocima posebno. Pamtim, prije više godina na zadarskoj ribarnici našla se u ponudi hama, dva primjerka teška oko pet kilograma. Međutim, za njih nisam saznao gdje su ulovljene, možda su dopremljene s nekog udaljenijeg lovišta. Ubuduće, mogla bi se češće pojavljivati… Recimo uvodno, poput svake ribe i hama na našoj obali ima više naziva. Neki od njih su grb, sjenka, krb, sokol, morski orao, bijeli konj, a ribari iz Omiša nazivaju je losos. Naziv sjenka proizlazi iz činjenice što hama pripada obitelji sjenki, čiji je najpoznatiji pripadnik konj.
Ušća južnih rijeka
U hrvatskom dijelu Jadrana hama je općenito rijetka riba. Stalna su joj boravišta jedino oko ušća Neretve i Cetine, a najgušće je naseljena u crnogorskom primorju, oko ušća Bojane. Na sjevernom Jadranu gotovo je nepoznata. Moglo se dogoditi da ponekad zaluta, kao što povremeno znaju dolaziti ribe nastanjene u južnom Jadranu. Budući da je hama usamljeni lutalica, pojedinačni primjerci mogu se naći i dalje od njenih stalnih staništa. U novije vrijeme sve je veći utjecaj čovjeka na prirodu pa, između ostaloga, hamu uzgaja u kavezima i to daleko od njena prirodnog staništa. Počeo je Cromaris koji tržištu nudi “kornatsku hamu”, ona se uzgaja u kavezima pokraj otočića Košara. Novo uzgajalište još je sjevernije, uz obalu Cresa.
Hama uglavnom boravi na plitkom muljevitom dnu. Početkom ljeta ulazi u rijeke i pliva uzvodno, a u more se vraća krajem jeseni. Valjda se sada privikla na život u ograničenom prostoru daleko od slatkovodnih tokova. Tijelo joj je izduženo i u boku stisnuto. Čitavo tijelo, na kojemu se ističe velika glava, pokriveno je velikim ljuskama. Peraje su dobro razvijene, a posebno je jaka repna. Boja tijela s gornje je strane smeđeolovna, dok u trbušnom dijelu prelazi u sivosrebrnkastu. Maksimalno naraste do 2 metra dužine i 70 kilograma težine, dok se prosječnim primjercima težina kreće oko 10 kilograma. Zato, one nerezinske možemo okarakterizirati nedoraslima. U nekim drugim morima naraste do 2,30 metara i 100 kilograma.
Slučajni ulovi
U hrvatskom ribolovu hama nema veće gospodarsko značenje. U ribarskoj djelatnosti, odnosno marikulturi, uskoro bi mogla imati puno veću važnost. Lovi se u malim količinama, uglavnom zimi i u proljeće obalnim mrežama potegačama. Sad je dokazano da se može uloviti i stajačicama. Za razliku od naših, ulcinjskim ribarima hama, uz cipla, predstavlja glavnu lovinu. Sportski i rekreacijski ribolovci također je love rijetko, uglavnom panulom i povrazom, te ponešto ostima. Mogla bi se uloviti i podvodnom puškom, ali njen životni prostor, u pravilu, podvodnim ribolovcima nije zanimljiv. U nekim zemljama, imam informacije, bilo je takvih ulova. Danas ne, ali će se možda u bliskoj budućnosti netko upuštati u lov na hame. Zasad, njen ulov može se posrećiti dok lovimo neke druge ribe, pa naiđe i zagrize, ili dok svijetlimo s ostima u ruci. Ali, ako netko želi, neka pokuša.
Budući da se radi o većoj, što znači i jačoj ribi, potreban je nešto teži alat. Za panulu se koristi najlon debljine 0,90 – 1,00 milimetar. Na kraj se može vezati blinker, a kakav to ribolovac sam odlučuje jer je ponuda na tržištu izuzetno velika. Može se koristiti i prirodna ješka, na primjer kožica od pauka, golčić ili neka druga živa ribica. Udica treba biti velika, broj 1 – 4. Ljetni suton najpovoljnije je vrijeme za panulanje, ali se hama može uloviti u ostalim dijelovima dana i godine.
Ribari s južnog Jadrana uvijek su tvrdili da je meso hame izuzetne kvalitete. Sada to potvrđuju i oni koji su konzumirali one uzgojene na farmi. Okusom je, kažu, slična lubenu. Istina je, hama živi na muljevitu dnu. Međutim, za razliku od svog rođaka korbela koji hranu traži u mulju, hama je proždrljivac. A svi grabežljivci, to znamo, imaju kvalitetno meso.